U kavani

traži dalje ...

»U KAVANI«, pjesma prvi put objavljena u Hrvatskoj reviji,1930, 10, s pjesmama Noć u provinciji i Mladić nosi svoje prve pjesme na ogled pod zajedničkim nazivom Tri pjesme, a zatim u Knjizi pjesama (Beograd 1931); kao dio ciklusa Ranjavi motivi objavljena je u Pjesmama u tmini (Zagreb 1937), te u konačnoj verziji ciklusa u knjizi Poezija (Zagreb 1969). Početak pjesme je rimovan slobodno, a u drugom dijelu prevladavaju parne rime.

Turobnost nerealizirane egzistencije u provincijalnim i neinspirativnim podnebljima sadržana je u metafori kavane. Kavana je ovdje mitsko mjesto sastajanja, čekanja i neizbježne verbalizacije svega mogućega koja onemogućava svako praktično djelovanje. Nužna posljedica takvog stanja truljenja jest nostalgična projekcija i snatrenje. Krleža tu projekciju postiže poredbama koje označavaju moguće eminentno stanište jedinke (divlje šume u kojima se vučje živi). Kao projekcija prisutna je i simbolika sna. Sanjani divlji ždralovi, stihovi, zastave, vatromet zvjezdanih lukova, kao simboli slobodne, pune, autentične egzistencije kontrastirani su učmalosti sumornih dana u kavani.

Mračnu atmosferu kavane i njezinih posjetitelja K. izražava učestalim pridjevima (mutni, blatni, gnjili, sagnjili, bolesni) koji naglašavaju bezizlaznost i sivilo uzaludnog snivanja i promašenost projekta kojega je jedina izvjesnost protok sati.

Na. Pe.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

U kavani. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1110>.