Uskrsna noć

traži dalje ...

»USKRSNA NOĆ«, putopisni tekst objavljen kao »putna impresija« unutar veće cjeline Današnja Moskva u Obzoru, 26. IX. 1925. Cjeloviti putopisni fragment postao je dijelom knjige Izlet u Rusiju (Zagreb 1926) i kao takav ulazio je i u potonja izdanja toga ciklusa. Jedan je od umjetnički najpotpunijih tekstova u ciklusu. U punoj mjeri Krleža ovdje razvija svoja sinestezijska načela oko središnjeg postupka teatralizacije viđenog. Uvodna rečenica »Sprema se crkveno kazalište, za veliku uskrsnu gala predstavu« određuje temeljni pristup temi koja obiluje poredbama iz kazališne i likovne umjetnosti, stavljajući u središte pravoslavni obred i likovnost, ali je uspoređujući i s europskom gotikom (spominje se Grünewald!) i renesansom. Ikoničnost se prelijeva u zvukovnost, pa pojam »instrumentacije« određuje cijele fragmente. Mirisi pučkog blagdana i kuhinja dopunjuju raskošnu svetkovinu boja i zvukova. Prema kraju teksta, prikazom karnevaleskne dječje »komunističke pashe«, ulične priredbe suprotstavljene vjerskim obredima, tekst se bliži tragičnom »trijumfu« ruskog pravoslavlja, oblikovanu motivom glasanja zvona u kojem je »bilo više topovske grmljavine nego pomirljive uskrsne zvonjave«, prosvjednom s obzirom na vladajuće »bezbožništvo«, a u govoru ulice i antisemitskom. Završava tekst noćnom vedutom Kremlja, »crnog, nerasvijetljenog, mrkog i ozbiljnog« s »crvenim suknom« na vrhu, prijeteće zapravo, »tvrđave«.

A. Fl.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

Uskrsna noć. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1131>.