BARRÈS, Maurice

traži dalje ...

BARRÈS, Maurice, francuski književnik (Vosges, 19. VIII. 1862 - Pariz, 4. XII. 1923). Književno izrastao pod dojmom poraza u francusko-pruskom ratu 1870. Ideolog krajnjeg nacionalizma i katolicizma, istodobno je profinjen »dekadent« i sjajnog stila. Imao velik, europski utjecaj, pogotovo na slavenske srednjoeuropske književnosti.

S A. G. Matošem kao prethodnikom, Krleža je, gotovo prirodno, morao svojim instrumentarijem preispitati pisca što ga je Matoš držao uzornim. Ishod je za Krležu posve drukčiji. »Matoš, kao ,aristokratski raspoložen larpurlartist‘ obmanjuje se da igra ulogu otmjenog nacionalističkog barjaktara po uzoru na Barrèsa« (Odlomci romansirane biografije Frana Supila, Forum, 1967, 5-6). Meditirajući o čuvenoj pjesmi Kostanj F. Galovića, K. u Pismu iz Koprivnice (Hrvat 31. I. 1925), kaže: »Barrèsovo staro simbolično stablo svakog regionalizma, pod kojim sjedi jedan iskorijenjeni brodolomac, koji zapravo u ovom dijalogu putuje u smrt, u nepovrat.« Izravno optužujući Barrèsa i za francuski revanšistički šovinizam u kataklizmi I. svj. rata, osuđujući svaki nacionalistički ekskluzivizam estetske provenijencije, K. je poslije (Varijacije na razne teme, Mogućnosti, 1959, 4), izjednačio Matošev barresizam s »rasnom južnoslovjenskom misijom od narodne pjesme do Ivana Meštrovića«; to su za njega bili »prefašistički simptomi histeričnog šovinizma«. Ipak, u zapisu Barbusse-Barrès-Paralela (Eseji II, Zagreb 1962), K. priznaje Barrèsu da je umjetnik, štoviše virtuoz jezika, zaključujući kako ideologija ili tendencija ne mogu konačno obuhvatiti vrijednost umjetničkog ostvarenja; nikada se nije pomirio s nacionalističkom idejom barrèsovske »Vječne Francuske«: ni onda kad se utjelovila u Krleži inače respektabilnom De Gaulleu. U tekstu Iz kalendara godine 1961 (Forum, 1962, 3), pod nadnevkom 17. augusta, K. komemorira stogodišnjicu Barrèsova rođenja, prateći vojničku sudbinu njegova sina i unuka (koji 1959. gine u Alžiru). U obojice utvrđuje konstantu francuskoga militarističkog imperijalizma, držeći i dalje kako je djedov šovinistički kult nacije besmisleno progutao živote potomaka: Francuska je ipak morala napustiti svoje kolonijalno carstvo, a De Gaullea je poštovao zato što je to shvatio.

Ni. Pk.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

BARRÈS, Maurice. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1278>.