BELOVIĆ, Miroslav

traži dalje ...

BELOVIĆ, Miroslav, redatelj, dramski pisac, pedagog (Sarajevo, 7. VIII. 1927); režiju studirao u Beogradu, Lenjingradu i Stratfordu na Avonu, a diplomirao 1951. na beogradskoj Pozorišnoj akademiji. Član je Jugoslovenskog dramskog pozorišta od 1948. kao suradnik M. Miloševića i B. Stupice. Pedagoškim radom bavi se od 1949; profesor je režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Za četiri desetljeća kontinuirana rada na sceni matičnog kazališta, kao i na scenama Jugoslavije i Evrope, režirao oko 120 dramskih predstava. Za redateljski rad Belović je dobio mnogobrojna umjetnička priznanja, među kojima šest Sterijinih nagrada (tri za režiju, dvije za dramatizaciju i jednu za osobite zasluge), dobitnik je i Nagrade dr. Branko Gavella i dr. Napisao je desetak drama, koje su izvođene na scenama u Jugoslaviji i nekoliko knjiga poezije. Eseje o kazalištu piše od 1947. i objavljuje ih u časopisima. Osobitu pažnju posvetio je izvođenju Krležinih djela. Na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta režirao je Salomu i Maskeratu (10. X. 1963); u Teatru Vahtangova (Moskva) dramu Gospoda Glembajevi (3.1. 1975), koja se održala na repertoaru čitavo desetljeće a bila je uspješno prikazana i na Moskovskoj televiziji; režirao je i monodramu Pod maskom, napisanu prema prozi o Glembajevima (MESS, Sarajevo, 27. III. 1978), te svoju dramatizaciju Sprovod u Terezijenburgu (Narodno pozorište u Sarajevu, 22. XII. 1984), za koju je dobio Sterijinu nagradu. Ista dramatizacija izvedena je u Budimpešti 12. X. 1990 (Madach Szin- haz). O suradnji s Krležom Belović kaže: »Od rada na Salomi i Maskerati naši stvaralački kontakti bili su neposredni i dragocjeni. Krleža je ne samo veliki dramatičar, već potencijalno slojeviti i snažan dramski redatelj.« Po Belovićevu nagovoru K. je za praizvedbu Salome napisao proširenu verziju. O Krležinoj dramaturgiji i svojim redateljskim iskustvima u radu s njegovim tekstovima opširnije piše u knjizi Rediteljska dilema (1986). Kao direktor kazališta podupirao je izvođenje Krležinih djela na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta, kada je izvedena i glasovita predstava Na rubu pameti, u režiji M. Miloševića.

LIT.: P. Volk, Pozorišni život u Srbiji, 1944-1986, Beograd 1990; R. Lazić, Rasprava o dramskoj režiji, U traganju za estetikom režije, Novi Sad 1991.

Ra. Lć.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

BELOVIĆ, Miroslav. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1296>.