BOURBONI

traži dalje ...

BOURBONI, evropska dinastija koja prema nekim izvorima potječe iz VII, a prema drugima iz X. st. Ime je dobila prema porodičnom zamku (Castrum Borboniense, današnji Bourbon L'Arehambault) u središnjoj Francuskoj. Ogranci kuće Bourbon, čiji članovi od 1327. nose vojvodsku titulu, vladali su u Francuskoj (1589-1789, 1814/15-1830), Španjolskoj (1700-1931, od 1975), Kraljevini Obiju Sicilija (1738-1860) te u Vojvodstvu Parma i Piacenza (1748-1860).

Uspoređujući restauraciju u Francuskoj između 1814/15. i 1830. s procesom konstituiranja jugoslavenske države nakon I. svj. rata, Krleža u eseju Eppur si muove (Plamen, 1919, 15) ocjenjuje Bourbone »nesuvremenim vladarima«. Ističući da je riječ o jednom od »najplodnijih samurajskih čopora evropskih«, piše da Bourboni, prožeti sviješću o dugoj i bogatoj tradiciji svoje kuće i idejom o božanskoj provenijenciji njezina legitimiteta, nisu bili u stanju povesti računa o tome da je u društvu došlo do promjena zbog kojih više nije moguće vladati kao u vremenu prije 1789. Naivno vjerujući u »moć hermelina i žezla«, oni upravljaju državom »sijući smrt, pogibije i progonstva svake vrste u preobilju«, što Francusku vodi »u tihe dane čistog Srednjovjekovlja«. Budući da su svoju »policijsku monarhiju« gradili isključivo od »gnjilog materijala dvorskih plaćenika, nitkova i pripuza svake vrste«, nije nikakvo čudo da se ta »od prevare i od podvale (...) sagrađena kuća raspala«.

Mo. St.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

BOURBONI. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1325>.