BROZOVIĆ, Dalibor

BROZOVIĆ, Dalibor, filolog (Sarajevo, 28. VII. 1927). Studirao slavistiku i romanistiku u Zagrebu, gdje je 1957. i doktorirao. Autor je niza lingvističkih radova iz područja dijalektologije, povijesti hrvatskog jezika i usporedne gramatike slavenskih jezika, baltistike i interlingvistike; profesor Filozofskog fakulteta u Zadru; jedan od najcjenjenijih hrvatskih jezikoslovaca. Potkraj 80-ih godina intenzivno se uključuje u hrvatski politički život, te kao sudionik u demokratskoj preobrazbi društva kraće vrijeme biva potpredsjednik Republike, potom zastupnik u Saboru; od 1991. glavni je ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.

Brozović je oduševljen Baladama Petrice Kerempuha (»najbolja knjiga hrvatske poezije«), posebice baladom Planetarijem u kojoj je »zgusnuta sva hrvatska historija«; ta pjesma po »svojoj bolnoj snazi« nema premca. Studija O zemljovidu izmišljenih zemalja i o etimologiji izmišljenih onomastičkih jedinica bavi se »sadržajem, fizionomijom i svrhom« projekta utvrđivanja činjenica u Krležinu romanu Banket u Blitvi kao pokušaju njihove historiografske i filološke obrade. Faktura Krležine fikcijske projekcije (blatvijski jezik, povijest, položaj, kultura) uzeta je dokumentarnim predloškom radi rekonstrukcije hipotetskog konteksta. Premda neostvaren, projekt je već u zamisli našao čvrsta uporišta na poetičkoj i kulturološkoj razini Krležina djela, te na stvarnosnoj podlozi njegove proze i njezinim srednjoeuropskim imaginacijskim figurama. K. je Brozovića držao »filologom od struke«, a osporavanja na koja je naišao njegov članak o hrvatskom jeziku u zborniku Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, komentira s Čengićem kao tendenciozno zanovijetanje s kakvim se i sam suočavao.

BIBL. D. B.: Balade Petrice Kerempuha, Krugovi, 1954, 1; Uz češki prijevod Krležinih Balada, Mogućnosti, 1963, 12; O zemljovidu izmišljenih zemalja i o etimologiji izmišljenih onomastičkih jedinica, Zadarska revija, 1973, 6.