Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

ČENGIĆ, Enes, publicist i književnik (Foča, 4. IV. 1926). Građansku školu završio je u Foči, a Željezničku tehničku školu u Sarajevu. Kao vanjski suradnik počeo je pisati u sarajevskom listu Oslobođenje, 1955. postaje dopisnikom toga lista u Zagrebu a 1969. šef dopisništva. U nizu njegovih napisa posebno su bili zapaženi razgovori sa istaknutim ličnostima kulture i umjetnosti. Surađivao je u dnevnicima Vjesnik, Večernji list, Politika, Delo, Večernje novosti, u tjednicima Danas, Svijet, NIN i dr., te u radijskim i televizijskim emisijama. Objavio je tri knjige o B. Ćopiću i monografiju o G. Krklecu.

Najznačajniji dio svoje publicističke djelatnosti Čengić je posvetio Krleži. Njihov prvi, konvencionalni novinarski, kontakt datira iz 1956, a intenzivni kontakti započeli su 1971. kada je Čengić nakon niza uzaludnih pokušaja uspio dobiti prvi intervju s Krležom o problemima filma, teatra i jezika (Duh individualne pobune, Svijet; Sarajevo 5. II. 1971). Kontakti su potom trajali do Krležine smrti a oporukom je na E. Čengića preneseno doživotno upravljanje svim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštita književnog djela (Čengić je također djelomičan nasljednik Krležinih autorskih prava).

Čengić je autor monografije Krleža (Zagreb 1982), u kojoj je njegov životni put i literarni rad rekonstruirao kronološki, s tekstualnim materijalom iz Krležinih objavljenih djela, neobjavljenih rukopisa i nizom ulomaka iz tekstova književnih, teatarskih i likovnih stvaralaca o Krleži. U knjizi je objavljen bogat ilustrativni materijal, niz dotad nepoznatih fotografija obitelji, snimaka iz najranije mladosti te iz kasnijih faza života. Reproducirani su i umjetnički portreti i karikature iz raznih razdoblja, ilustracije i omotne stranice pojedinih izdanja Krležinih djela te plakati kazališnih premijera. Posebno se ističu ilustracije slikara M. Berbera rađene za tu reprezentativnu ediciju.

God. 1986. objavljene su četiri knjige E. Čengića pod zajedničkim naslovom S Krležom iz dana u dan (Balade o životu koji teče, Trubač u pustinji, Ples na vulkanima, U sjeni smrti). Knjige su koncipirane u formi dnevnika od 1956, u kojem u prvim zabilješkama dominiraju Čengićevi dojmovi o susretima s Krležom kako bi u kasnijim zapisima posve prevladalo Krležino kazivanje o suvremenicima i o mnogim pojavama na području politike i kulture. S velikom erudicijom i slobodom iskaza u knjigama se autentično očituju Krležina intima, emotivnost, artističke sklonosti, vrednovanje vremena, zbivanja i ljudi, a također i niz iskaza o nepoznatim privatno-biografskim činjenicama. Osobitu važnost imaju reminiscencije kojima baca svjetlo na niz nepoznatih i nerazjašnjenih detalja o zbivanjima u prošlosti. Čengić je u gotovo svakodnevnom kontaktu s Krležom bilježio njegove razgovore, monologe i iskaze izrečene u njegovu domu, Leksikografskom zavodu, na izletima i u susretima s mnogim ličnostima. Neki su razgovori snimani na magnetoskopsku vrpcu, neke je Krleža autorizirao a u cjelini se smatraju njegovim autentičnim iskazima i razmišljanjima o ljudima i zbivanjima u raznim fazama njegova života i javnog djelovanja. O tim razgovorima Čengić je zabilježio: »Mnoge teme koje je namjeravao obraditi u različitim književnim oblicima, a nije stigao, ispričao mi je u obliku kazivanja koja su, sama za sebe zanimljive i poticajne skice za novele, romane ili eseje što ih je trajno nosio u sebi.« Zapisi su vođeni do Krležine smrti i sahrane 4.1. 1982. U naknadno izdana dva sveska (Post mortem I i II, Sarajevo-Zagreb 1990) Čengić je objavio niz sjećanja i prosudbi suvremenika o Krleži, opširan prikaz sudbine njegovih djela u razdoblju 1982-90. s bibliografijom djela o Krleži, objavljenih nakon njegove smrti. Kao foto-kroničar Čengić je snimio niz Krležinih portreta, susreta i javnih istupa, a te snimke velike dokumentarne vrijednosti objavio je i u svojim publikacijama.

Od posebnog je značenja Čengićeva djelatnost u vezi s objavljivanjem Krležinih djela. Sedamdesetih godina inicirao je i pokrenuo objavljivanje Izabranih djela Miroslava Krleže u dvadeset svezaka (1973), te izbor Krležinih djela za školsku lektiru u šest svezaka. God. 1975-88, na Čengićevu inicijativu i u njegovoj redakciji, objavljena su Sabrana djela Miroslava Krleže u 50 svezaka. Projekt je realiziran u deset kola po 5 knjiga. Po redoslijedu izlaženja kola su razvrstana prema sljedećoj tematici: 1. Panorama pogleda, pojava i pojmova; 2. Zastave; 3. Dnevnici; 4. Romani; 5. Eseji; 6. Drame; 7. Polemike i članci; 8. Poezija i novelistika; 9. Studije i putopisi; 10. Eseji i zapisi. Ta je edicija jedina potpuna kolekcija djela Krležina opusa. U posljednjem kolu posmrtno su objavljeni Zapisi iz Tržiča, rekonstrukcija Krležina rukopisa dnevničkih zapisa koje je vodio 1965-77. za ljetnih odmora u Sloveniji. U tom je kolu objavljena i knjiga Pisma, s Krležinom dotad dijelom nepoznatom korespondencijom sa sedamdesetak domaćih i stranih osoba koju je prikupio E. Čengić.

LIT.: I. Tomljanović, Krleža, ili dijalog koji traje, Borba, 15. IX. 1982; i). Zadravec, Portret velikana naše i svjetske literature, Oslobođenje, 23. X. 1982; M. Lučić, Izdavačko iznenađenje, Politika, 27. X. 1982; J. Pavičić, Krleža njim samim, Vjesnik, 3. XI. 1982; T. Anđelić, Fragmenti Enesa Čengića, NIN, 31. X. 1982; N. Ivanišin, Književnik jugoslavenskog prostora, Slobodna Dalmacija, 29. XII. 1982; U. Bavčić, Funkcionalna sinteza, Odjek, 1. IV. 1983: I. Mandić, Čengić javno uho, Ilustrovana Politika, 3. XII. 1985: D. Bilandžić, Što krije Krležina kronika?, Vjesnik, 20. X. 1985; S. Vereš, Naš Eckermann, Oko, 21. XI. 1985; Z. Džumhur, Vrt ljudskih misli, Politika, 12. III. 1985; J. Pavičić, Dva vrijedna slova, Vjesnik, 4. I. 1986; I. Lovrenović, Roman Krleža, Odjek, 15-31. I. 1986; V. Pavletić, Krleža o sebi i drugima, Forum, 1986, 1-2: Okrugli stol: Krleža - Čengić (sudjelovali B. Bošnjak, B. Donat, B. Kovačević, S. Lasić, I. Mandić, P. Matvejević, V. Oštrić, J. Pavičić, V. Visković i V. Žmegač), Republika, 1986, 9-10; J. Kaštelan, Čengić poeziju interpretira biografijom, Večernji list, 13. VI. 1987; S. Vereš, Iz Enesove radionice, Oko, 18. VI. 1987; E. Čengić, Sudbina Krležinih sabranih i izabranih djela, u knj. Pisma, SDMKO, Sarajevo 1988: D. Zadravec; Nova poglavlja romana Krleža, Oslobođenje, 18. IX. 1990; B. Džehić, Krleža pred novim izazovom, Vjesnik, 20. IX. 1990; i. Lovrenović, Krleža nije učitelj i zakonodavac, Oslobođenje, 21. IX. 1990; isti, Izvor i ogledalo, ibid., 23. IX. 1990; V. Bogišić, Begov gambit, Danas, 25. XII. 1990; A Isaković, Besprijekorna uzaludnost, Oslobođenje, 16. I. 1991; M. Šicel, Čengićev obračun s njima, Vjesnik, 16. II. 1991.

Đ. Zć.