Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

DAUMIER, Honoré, francuski slikar, grafičar i kipar (Marseille, 26. II. 1808 - Valmondois, 11. II. 1879). Slikarstvo učio kod E.-L. Boudina, litografiju kod C. Rameleta. Objavljivao je litografije u dnevnim i satiričkim listovima (La Silhuette, La Caricature, Le Charivari) izražavajući kritički stav o moralnim, socijalnim i političkim odnosima i težnju za slobodnom demokratskom republikom. Radio je karikature političara (Maske od 1831), a zbog Louisa Philippea prikazanog u liku Gargantue dospio je u zatvor. Izrađivao je grafičke serije trajne umjetničke vrijednosti (Robert Macaire, Ljudi pravde, Dobri građani, Pariški tipovi i dr.) i vrlo oštre satire iz sudnice, burze i parlamenta. Nacrtao je seriju političkih karikatura Ventre Législatif, a radio ih je i u glini. Napoleona III. je karikirao u liku Ratapoila. Od 1850. slikao je svoja najbolja djela, uglavnom socijalne tematike (Pralje) i slike inspirirane Cervantesom (Don Quijote) i Molièreom. Interpretirajući Baudelaireov tekst, za koji tvrdi da je jedan od najpoetskijih tekstova o Daumierovu slikarstvu, Krleža potvrđuje njegovu ocjenu o antičkoj veličini tragedije umorstava prikazanih u djelu Ulica Transnonain (1834) i kaže da je tada Daumier izrazio »čitav besmisao političkog terora potezom kista, teškim kao što može da bude težak teret savjesti« (O stogodišnjici Baudelaireove smrti, Forum, 1967, 9-10).

O Daumieru kao svjedoku i savjesti svoga vremena te njegovoj umjetnosti »koja je zasjenila čitavo razdoblje zapadnoevropskog tendencioznog slikarstva«, K. zaključuje: »Politički angažiran kao malo tko od likovnih genija kroz vijekove, on kao nonkonformistička savjest slijedi čitavu zapadnoevropsku problematiku (od julske revolucije do sloma Drugog carstva) u stopu, nerazmjerno ustrajnije i izražajnije nego što je to uspjelo čitavoj političkoj i apolitičkoj literaturi onoga perioda.«

BIBL. M. K.: Evropa danas. Knjiga dojmova i essaya, Zagreb 1935; Govor na kongresu književnika u Ljubljani, Republika, 1952,10-11.

LIT.: P. Matvejević, Razgovori s Miroslavom Krležom, Zagreb 1978.

M. Pet.