Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

DESCARTES, René, francuski filozof, matematičar i fizičar (La Haye, 31. III. 1596 - Stockholm, 11. II. 1650). Jedan od osnivača moderne filozofije (cogito ergo sum); u matematici uveo primjenu koordinatnog sustava i utemeljio analitičku geometriju, a u fizici se istaknuo radovima iz optike i mehanike. Najvažnija djela: Rasprava o metodi (Discours de la méthode, 1637), Geometrija (La géométrie, 1637), Razmišljanja o prvoj filozofiji (Méditationes de prima philosophia, 1641), i dr.

Krleža se kritički odnosi prema ovom misliocu. Na primjeru duše, koju Descartes smješta u jednu moždanu točku, K. pokazuje kako se na krivoj pretpostavci može izgraditi čitav filozofski sustav, »labilan kao da počiva na kokošjoj nozi«. Ako sumnjati znači razmišljati logično, a sumnjati se može u sve kao što je sumnjao Descartes, K. se pita: »A što sam ako razmišljam? Stvar, koja misli: Rec cogitans...«. Descartesove medicinske pretpostavke, »naučne istine« onog vremena pokazale su se neutemeljenima ali »smo i mi uvjereni da razmišljamo egzaktno, a vidimo iz iskustva kako pojedini naučni pronalasci ne traju ni dvije-tri sezone«.

BIBL. M. K.: Marginalija na temu o spoznajnoteorijskoj magiji, Eseji IV, SDMKZ, sv. 21, Zagreb 1963, str. 61. i 67-68.

Ja. Bć.