DEŽMAN IVANOV, Milivoj

DEŽMAN IVANOV, Milivoj, liječnik, književnik, publicist i političar (Zagreb, 30. VIII. 1873-Zagreb, 24. VI. 1949). Studirao medicinu u Pragu i Beču gdje se književnim i kritičko-uredničkim nastupom kao jedan od ključnih glasnogovornika »mladih« javlja u pokretu hrvatske moderne. Nakon povratka u Zagreb (1898) postupno liječničku karijeru pretpostavlja vlastitom književnom radu i kulturno-organizatorskoj djelatnosti (DHK, PEN, JAZU). Dugogodišnji urednik Obzora, pa ravnatelj Tipografije, Dežman pripada krugu najutjecajnijih osoba Hrvatske svoga doba.

Smatrajući »obzoraški nihilizam« anakronističkim odvjetkom prošlostoljetne hrvatske »slijepe ulice«, Krleža spram Dežmana gaji snažan animozitet koji će vremenom postati uzajaman. U »osječkom predavanju« (1928) grozi se pri pomisli da mu je, kako će nekoliko godina poslije napisati, »nazovi secesionistička estetika« ironično apostrofiranoga »glavnog inicijatora Moderne« imala biti mogućom školom dramaturgije. Susreti još neafirmiranog Krleže s Dežmanom za vrijeme rata, proizlazi iz Krležinih memoarskih zapisa, već su napeti - prvi (1915) u redakciji Obzora, gdje K. honorarno radi kao redaktor »hungarice« (zbog nesporazuma oko Zagorke), drugi (1916) u »Dežmanovoj depadansi«, nekoj vrsti plućne poliklinike, gdje je na provjeri sposobnosti (zbog atmosfere koja tamo vlada). Dežman je poslije rata, po Krleži, liberalni inteligent čije južnoslavensko pitanje predstavlja tip jalove kombinatorike »rutiniranog kapetana politike duge plovidbe«. Dežman ne ulazi osobno u javnu prepirku, ali K. nema pogrešan dojam kad osjeća da mu se »ruga kao šmrkavcu«. Građanski listovi pod Dežmanovom kontrolom ne štede Krležu; sukob kulminira u početku 30-ih god. polemikama iz ciklusa Moj obračun s njima i sporom oko Krležina »plakatiranog« predavanja. Dežman je bio spojnica kontinuiteta koji je kanila uspostaviti moderna, vertikale što ju je K. dosljedno osporavao ne samo ismijavanjem »dežmanoida« nego i prokazivanjem sindroma »dekadentnog kozmopolitizma dežmanovske slobodne misli«.

BIBL. M. K.: Moj obračun s njima, Zagreb 1932; Dragutin Domjanić, Danas, 1934, knj. I, br. 2; Teze za jednu diskusiju iz godine 1935, Nova misao, Beograd 1953, 7; O nekim problemima Enciklopedije, Republika, 1953, 2-3; Davni dani. Zapisi 1914-1921, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956.