Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

DŽADŽIĆ, Petar, književni i kazališni kritičar, esejist (Bitola, 1. X. 1929). Diplomirao jugoslavenske književnosti; doktorirao 1982. tezom o I. Andriću. Kao kritičar počeo djelovati 1949. Jedan je od pokretača i urednika časopisa Delo, uređivao Vidike i Književnost, te bio glavni urednik u izdavačkoj kući »Prosveta«.

Trajna inspiracija njegovih kritičarskih razmatranja u djelu M. Krleže jest motiv »pobunjenog čovjeka«. Taj motiv povezan je s uvjerenjem da je animalno u čovjeku neuništivo pa stoga stvarni civilizacijski napredak nije moguć (Pobunjeni čovek u Krležinu romanu, Zbornik o Miroslavu Krleži, Zagreb 1963). U kasnijim radovima varira tu tezu različito akcentirajući pojedine njezine aspekte. Okosnicu analize čine tri tipa pobunjenih ljudi izvedena prema trima negacijama: u Povratku Filipa Latinovicza negaciji je podvrgnut ideal ljepote, u Banketu u Blitvi izobličen je nacionalni ideal, u Na rubu pameti tamne strane društvene istine (Kritike i ogledi, Beograd 1973). Stoga u cjelokupnu Krležinu opusu postoje strukturno slični tipovi ljudskog egzistiranja i ponašanja, a jedinstvenost njegova stila zasniva se, nadalje, i na negaciji granica među knjiž. vrstama (Svestranost stvaralačkog aktivizma, Književne novine, 7. I. 1982). Osamdesetih je godina Džadžić sve više zaokupljen srpskim nacionalnim fundamentalizmom pa se i njegov interes za Krležu premješta iz estetske sfere u političku. Uz brojne refleksije o Krleži kao svjedoku epohe, razmatra pitanje odnosa intelektualac-vođa u eseju Gorki-Lenjin, Krleža-Tito, ističući pritom važnost Krležina stava o književnosti kao umjetnosti nasuprot tendenciji što su je zastupali R. Zogović i M. Đilas (Deca sunca i nakaze iz snova, Student, 22. V. 1987). Komentirajući susret Krleža-Pavelić, opisan u knjizi M. Žigrovića U žitu i kukolju (Barcelona 1986) prema sjećanju B. Rukavine, Džadžić izbjegava jasna određenja, no oprezno sugerira kako još nije poznato sve što bi moglo rasvijetliti taj odnos (Uz meru opreza, Svet, 4-17. X. 1989).

J. S. R.