ERAZISTRAT

ERAZISTRAT, grčki liječnik u Aleksandriji (← 305 - ← 245). Spisi su mu sačuvani samo fragmentarno. Bavio se anatomijom, patologijom, dijetetikom i higijenom, s mehanističkim zaključcima o prirodi zdravstvenih poremećaja.

Iščitavajući u danima II. svj. rata tekstove o povijesti medicine Krleža je saznao mnogo o drevnim grčkim i rimskim liječnicima: tipovi tih ljudi i njihove medicinske spoznaje pretopit će se, poslije, u lik Areteja iz istoimene drame. Krležu su, međutim, ozbiljno zanimali i njihovi medicinski domašaji. Jedan od takvih liječnika je i Erazistrat, od čijih su djela ostali samo ulomci i navodi u djelima drugih. U Krleže se Erazistrat pojavljuje kao praktični anatom, koji na životinjskim leševima ispituje žile, srce i crijeva, a posebno ga zanima uloga mozga i funkcioniranje osjetila: naslutio je vezu osjetnih živaca s mozgom. U Varijacijama na medicinske teme (Eseji II, Zagreb 1962, str. 373-374), K. mu posvećuje cijeli članak, nastojeći Erazistratove medicinske teorije situirati unutar koncepcija antičke medicine. Tako dolazi do zaključka da je Erazistrat otklanjao »svaku nemedicinsku problematiku«, gotovo kao prethodnik moderne znanstvene hiperspecijalizacije, koja, međutim, gubi iz vidokruga cjelinu čovjekova bića. S druge strane, Erazistrat odbija baviti se nekim fiziološkim pitanjima, držeći »prirodu u svakom pogledu savršenom umjetnicom«. Mnoge organske disfunkcije držao je, u duhu moderne dijetetike, posljedicom »prenatrpavanja hranjivim tvarima«. Tražeći i u slučaju Erazistrata spone između drevne i moderne medicine, Krležu nadasve zaokupljaju predznanstveni, empirijsko-intuitivni procesi: one drevne slutnje što ih je moderna, pozitivna znanstvena metoda potvrdila i proširila do pouzdanih spoznaja.

Ni. Pk.