FORUM

FORUM, časopis Odjela (od 1972. Razreda) za suvremenu književnost JAZU (od 1991. HAZU); izlazi od siječnja 1962. kao mjesečnik (obično deset svezaka u dvije knjige). Predradnje oko njegova pokretanja u Odjelu su 1961. »preuzeli i izvršili« M. Matković i P. Šegedin (Ljetopis JAZU, 69, str. 121). Odjel, odn. razred, ostao je u ulozi svojevrsnoga uredničkog vijeća do danas, osim razdoblja siječanj 1964 - veljača 1967. kada je djelovao Urednički odbor (I. Frangeš, B. Kreft, G. Krklec, M. Krleža, M. Matković, M. Ristić, do sredine 1965. P. Šegedin, E. Šinko, F. Tuđman). Glavni urednik (osim 1964-65. kada ga je uređivao I. Frangeš) bio je M. Matković sve do smrti (1985), uz važnu asistenciju tajnika uredništva (1963-81) I. Krole. Opremu časopisa izvela je Majstorska radionica K. Hegedušića prema likovnom rješenju S. Marića.

Krleža je bio inicijator, a potom, pod okriljem Akademije, i pokrovitelj Foruma, premda je sam to diskretno otklanjao pripisujući sve uredničke ingerencije Matkoviću (E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, IV, str. 321). Još početkom 50-ih godina K. je pokušao u Zagrebu pokrenuti časopis koji bi okupio jugoslavensku inteligenciju, ali nakanu nije realizirao, sudeći po tekstu Uvodna riječ za časopis »Danas 1952« (Forum, 1963, 5), zbog hrvatsko-srpskih antagonizama koji su iznova dolazili na vidjelo. Razlozi zbog kojih se, uz potporu vlastitoga intelektualnoga kruga, odlučuje da tek početkom 60-ih pokrene časopis, iako je i tijekom 50-ih za takvo što imao dovoljno utjecaja, jesu dvojaki. S jedne se strane još vjerojatno nadao da bi na tragu njegovih ideja iznesenih u referatima na kongresima književnika, pa i u pripremama za projekt EJ mogla biti prihvaćena zajednička koncepcija što bi prevladala aktualne »vidovdanske mistifikacije«, a s druge je strane Krleži kao autoru, nakon dulje stanke, upravo u tom trenutku ustrebao prostor za kontinuirano objavljivanje novih radova. U krugu Foruma našli su se suradnici njegovih predratnih časopisa (Danasa i Pečata), ali i nekolicina mlađih intelektualaca poput F. Tuđmana. Forum je kanio pokazati mogućom Krležinu viziju »kulture prevladanih mitova« (o čemu svjedoči uređivački i suradnički prinos M. Ristića i B. Krefta), ali je unatoč deklariranom usmjerenju »kulturnom zajedništvu Slavenskog juga« bio prepoznatljivo hrvatski časopis. Takav profil ne otkriva transparentno (npr. polemika V. Bogdanova i P. Morače o Hrvatskoj 1941. odmah je redakcijskom intervencijom 1962. stišana), već sustavno gradeći vlastitu poziciju. Krležinu vezanost uz Forum zorno ilustrira incident iz 1963. Čini se da je netko iz vodstva Akademije htio iskoristiti izlaženje Foruma, kao presedana među Akademijinim edicijama, za inauguraciju srodnog projekta u drugom području, spočitnuvši pritom Književnom odjelu povlaštenost. K. reagira do te mjere burno da pismom traži od Matkovića neka Akademiju, s kojom oko Foruma ima samo »negativno iskustvo«, izvijesti o njegovoj spremnosti da se zbog toga povuče iz njezina članstva. Pouzdane tragove Krležinih uredničkih naputaka prepoznajemo u žanrovskim inačicama njegovih prethodnih časopisa (npr. Iz kalendara godine 1961), pa čak i u nepotpisanim kompendijima iz stranog tiska što ih je znao priređivati (npr. Bellum gallicum oko Ben Barke), a od kojih, sudeći po Zapisima sa Tržiča, svi nisu ni objavljeni. K. je u Forumu surađivao 1962— 68. i 1970-73, najintenzivnije 1962. kada je zastupljen u svih deset svezaka. Čitava prva dva broja ispunjena su III. knjigom Banketa u Blitvi, a u trećem počinju izlaziti Zastave, čija su poglavlja objavljivana do 1968, 10-11. Krležina suradnja obuhvaća sve oblike posljednje faze njegova književnog rada, poglavito romanesknu i dnevničko-memoarsku prozu, te varijacije na razne teme što ih je uz njegov nadzor uglavnom iz građe marginalia lexicographica i eseja priređivao A. Malinar. Nazivajući u jednom razgovoru (Start, 1982, 344) sebe »operativnim urednikom«, M. Matković opisuje Krležu kao suradnika Foruma, ističe pasioniranu predanost tekstu koja ga nije napuštala, odlaske u tiskaru, nervoze oko korektura, te zaključuje - »smatrao ga je zaista svojim časopisom«. Spominje i »pripreme teksta za štampu«, o čemu ponešto u Zapisima sa Tržiča kaže i sam K., koje nisu bile ništa manje pedantne premda su s krugom najbližih suradnika izvođene nerijetko u posljednji trenutak. Manje je poznato kakav je bio Krležin utjecaj na profil suradnje drugih autora. Može se pretpostaviti kako su u početku, dok se još sastajao pokretački krug, dogovarane neke teme ili problemska čvorišta, a poslije se Krležin konzultativni autoritet više podrazumijevao. Forum je 1973. objavio obljetnički niz eseja, studija i rasprava o Krležinu djelu, a 1982. posvećen mu je trobroj s književnim i znanstvenim prilozima, sjećanjima i dokumentima.

LIT.: M. Matković, Stope na stazi, Forum, 1982, 1-3; V. Flaker, Predgovor Bibliografiji Foruma, ibid., 1984, 12; F. Tuđman, Hrvatska pred duhovnom obnovom (interview), Vjesnik, 1. m. 1992.

Vl. Bo.