Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

HABDELIĆ, Juraj, književnik i leksikograf (Staro Čiče kraj Zagreba, 17. IV. 1609 - Zagreb, 27. XI. 1678). Školovao se u Beču, gdje je pristupio isusovačkom redu. Profesor u Trnavi, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, rektor zagrebačkoga isusovačkoga kolegija. Najplodniji hrvatski kajkavski pisac XVII. st. (Zercalo Marijansko, 1662; Pervi otca našega Adama greh, 1674); protivnik »lascivne« pučke poezije, ali i autor bogate kajkavske fraze, blistave i plastične u stilu i izvornom leksiku. Objavio hrvatsko-latinski rječnik Dictionar ili reči slovenske, 1670. Među desetak imena iz stare kajkavske jezične i književne tradicije koja su za genezu Balada naznačena najprije u Dijalektičkom antibarbarusu (1939) a potom u razgovorima s P. Matvejevićem (1969) Krleža navodi i J. Habdelića. Štoviše, Habdelića uz Belostenca posebno izdvaja, a njegova spoznaja »da se lenjinske parole mogu izraziti retorikom crkvenih propovijedi, i to još jezuitskih« izvor i potvrdu nalazi upravo u tome najizrazitijem i najboljem kajkavskom baroknom piscu. Uvodnim citatom iz Habdelićeva djela K. se koristio u baladi Planetarijom, no tragova njegove sočne leksike ima u jeziku cijele Krležine zbirke. Ne bez razloga, K. u eseju O patru dominikancu Jurju Križaniću (Književnik, 1929, 1) kao prethodnike J. Križanića spominje »dva bistra fratra« - pavlina Belostenca i isusovca Habdelića koje poglavito povezuje njihov plodan rad na kajkavskoj leksikografiji.

LIT.: P. Matvejević, Razgovori s Miroslavom Krležom, Zagreb 1969; M. Kuzmanović, Kerempuhovo ishodište, Rijeka 1985; J. Vončina, Korijeni Krležina Kerempuha, Zagreb 1991.

Jo. S.