HERCIGONJA, Nikola

traži dalje ...

HERCIGONJA, Nikola, skladatelj i muzikolog (Vinkovci, 19. II. 1911). Po završetku studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu djelovao je kao zborovođa i gimnazijski profesor, od 1942. bio je u partizanima, a nakon rata obavljao je razne dužnosti u Zagrebu (Ministarstvo prosvjete NR Hrvatske) i Beogradu (Komitet za kulturu i umjetnost FNRJ, Avala-film, Filozofski fakultet i Muzička akademija). Bavio se melografijom, muzičkom publicistikom i populariziranjem muzike.

Uz klavirska i orkestralna djela, filmsku i scensku muziku, pretežni dio njegova opusa čine djela namijenjena ljudskim glasovima; osim obradbi pučkih napjeva i manjih zborova popijevke i manja vokalno-instrumentalna djela, zatim oveće kantate i konačno monumentalna scenska djela i djela oratorijskog tipa (burleskna opera Vječni Žid u Zagrebu, 1942; komična opera-balet Stav´te pamet na komediju, 1962-64; scenski oratoriji Gorski vijenac, 1957. i Jama, 1971; scenska pasija Hlapec Jernej in njegova pravica, 1980).

Među djelima te vrste dva su literarno utemeljena na Krležinim tekstovima. Prvo je ciklus za glas i orkestar Tri balade Petrice Kerempuha (1952-63), a drugo »muzičko-scenska vizija« Planetarijom (1960). Skladba ima osam dijelova-stavaka, težište je na govornoj dionici utemeljenoj na istoimenoj baladi, koje dijelovi (Incantatio, Puntari, Kaj, Khuen, Gondola, Zemlja, Samec, Incipit) kao scenska vizija smjeraju oživljavanju sjećanja na stradanja hrvatskog naroda kroz stoljeća njegove povijesti, pri čemu se radikalnim zvukovnim sredstvima potencira sadržajna dramatika teksta, a zbivanje na sceni zamišljeno je kao vizualni komentar.

A. To.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

HERCIGONJA, Nikola. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1583>.