Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

HERMANN, Bogomir (pseud. A. B. C.), publicist (Otok kraj Vinkovaca, 14. IX. 1896 - Osijek, 4. V. 1963). Član KP Jugoslavije od osnutka; za frakcijskih borbi 1929. članstvo mu se gasi. Djelovao u Vukovaru, Osijeku i Beogradu. Surađivao u mnogim partijskim listovima te časopisima Stožer, Nova literatura, Kultura i dr.; bavio se prevodilaštvom. Potkraj 30-ih godina optužen za trockizam. Nakon okupacije zatočen u logoru, od 1943. sudjelovao u NOB-u, 1949-54. u logoru kao pristaša Rezolucije Informbiroa. Nakon diskusija koje je i u jugoslavenskoj KP izazvao međunarodni skup književnika, održan 1930. u Harkovu, te prihvaćanje tzv. harkovske linije o potrebi podređivanja književnosti aktualnim polit. zadacima, Krleža objavljuje Predgovor »Podravskim motivima« Krste Hegedušića (Zagreb 1933). U oštrim napadima s pozicija dogmatske partijske linije u kojima Krležu optužuju za desničarske stavove, te za artizam i udaljivanje od revolucionarnih težnji radničke klase, bitno mjesto, osobito u razbuktavanju tzv. sukoba na ljevici, ima članak Quo vadis Krleža? (Kultura, 1933, 4), potpisan Hermannovim pseud. A.B.C. Nakon niza polemičkih napisa u časopisu Danas (1934) protiv optužbi iznijetih u članku A.B.C, do definitivnog razračuna s B. Hermannom dolazi u Krležinu opširnu pamfletu Dijalektički antibarbarus (Pečat, 1939, 8-9).

LIT.: S. Lasić, Sukob na književnoj ljevici 1928-1952, Zagreb 1970; I. Očak, Krleža-Partija, Zagreb 1982; E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, I-IV, Zagreb 1986; S. Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914-1924), Zagreb 1987; isti, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Zagreb 1989; V. Kalezić, Ljevica u sukobu sa Krležom, Beograd 1990.

Đ. Zć.