HORACIJE FLAK, Kvint

traži dalje ...

HORACIJE FLAK, Kvint (lat. Quintus Horatius Flaccus), rimski pjesnik (Venuzija, <— 65 - Rim, <—8); sin oslobođena roba, viši časnik u Brutovoj vojsci i sudionik u bitki kod Filipa (<— 42), poslije činovnik u Rimu i štićenik Mecenata. Iako bivši republikanac, u pjesmama je propagirao Augustove polit. i društvene ideje. Autor je epoda (Iambi), satira (Saturae), oda (Carmina), poslanica (Epistulae) i zborne pjesme (Carmen saeculare). Inspirirao se grč. pjesnicima, a najčešće se služio alkejskom i safičkom strofom ostvarujući u lirici kompozicijski i metrički sklad. Kao i imena drugih poznatih rim. pjesnika, i Horacijevo se ime usputno pojavljuje u više Krležinih tekstova, no konkretnije se K. na njemu zaustavlja u Predgovoru »Podravskim motivima« Krste Hegedušića (Zagreb 1933) i eseju O Klaudiju Galenu (Borba, 18. i 19. XI. 1951). Kao primjer umjetničke trajnosti i ljepote K. ističe upravo Horacijeve himne i idile o seoskom životu koje se estetskim vitalitetom odupiru svim shemama tendenciozne, »lijeve« književnosti, proričući toj poeziji život i u »trideset i trećem stoljeću« usprkos tomu što njihov autor nije poznavao dijalektički materijalizam! Pišući o Galenu K. njegovo doba i ambijent plastično predočuje Horacijevom petom Epodom, koja govori o ritualnome magičnom ubojstvu jednog dječaka, a u tom jezivom ant. scenariju prepoznaje okrutni i mračni scenarij srednjega vijeka u Zapadnoj Evropi.

Jo. S.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

HORACIJE FLAK, Kvint. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1593>.