Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

HORVAT (Horvath), Josip, pisac, publicist, kulturni povjesničar (Čepin, 15. I. 1896 - Zagreb, 6. X. 1968). Novinar i urednik u Obzoru i Jutarnjem listu, u kojima djeluje i kao kazališni i književni kritičar. Autor monografija o Gaju, Supilu i Starčeviću, te djela Politička povijest Hrvatske (Zagreb 1936-38) i Kultura Hrvata kroz 1000 godina (Zagreb 1939, 1980). Književno su najzanimljivija djela Hrvatski panoptikum (1965, portreti nekih karakterističnih osoba), Zapisci iz nepovrata (1984, memoarska proza), te Preživjeti u Zagrebu (1989, dnevnik iz ratnih dana 1943-45).

J. Horvat je kao kazališni kritičar bio izvrgnut žestokom Krležinu napadu u knjizi Moj obračun s njima (Zagreb 1932). U njoj mu je posvećeno cijelo poglavlje (Urednik Jutarnjeg lista Josip Horvat kao kazališni kritičar). Logički i stilistički raščlanjujući neke nespretne formulacije iz Horvatovih kazališnih kritika, K. ujedno polemizira s građansko-salonskim, »pitomim« pojmovima o kazalištu (zbog kojih, očito, ni njegovo dramsko djelo nema pravu recepciju), zatim s nelogičnom i nadasve neknjiževnom upotrebom jezika, te napokon s cijelim »apartnim« svijetom građanskih »esteta i snobova« koji su, po njegovu mišljenju, nesposobni shvatiti ne samo kazališnu ili književnu, nego i svekoliku hrvatsku društvenu zbilju. Iako je o Krležinim dramskim premijerama pisao vrlo korektno i uglavnom vrlo pozitivno (U agoniji mu je, štoviše, »kulturni doživljaj«, a Gospoda Glembajevi djelo »našeg najjačeg literarnog imena«), nije posve jasno zašto je upravo Horvat poslužio Krleži kao reprezentant »obzoraškog nihilizma koji se preselio u naš grad prije trideset godina iz jedne bečke kavane i odonda cvate po našim redakcijama«.

Ni. Pk.