ISTRATI, Panait

traži dalje ...

ISTRATI, Panait, rumunjski pisac francuskog izraza (Braila 10. VIII. 1884 - Bukurešt 16. IV. 1935). Samouk i lutalica, ubrzo stekao europsku slavu prozom jakih socijalnih obilježja, punom autobiografskih elemenata i bogatoga životnog iskustva. U mladosti socijalist, odlazi 1927. iz Pariza u SSSR, ali ubrzo shvaća pravu prirodu staljinizma i razotkriva je u djelu Prema drugome plamenu. Poput Gideove, i Istratijeva knjiga o SSSR-u utjecala je na razmišljanje europskih lijevih intelektualaca. Po povratku iz Rusije obratio se na katolicizam. Djela: Kyra Kyralina; Ujak Anghel; Codine; Hajduci.

Krleža komentira Istratija prije svega kao angažiranog pisca, ali post festum: u razgovorima. U vrijeme dok je Istrati imao snažnu europsku recepciju, K. o njemu nije pisao. Kasnije, drži da je »ne pretjerano nadareni epigon Gorkoga, više-manje, nažalost, samo to!« Paradoksalno, kad Istrati kao otpadnik od komunističke ideje piše »tendenciozno antiboljševički«, kao pisac je »nerazmjerno bolji«. Za njegovu konverziju kaže: »to je bilo naivno i već odavno demodé« (P. Matvejević, Razgovori s Miroslavom Krležom, Beograd 1974). Vrlo zanimljiv podatak priopćuje K. u razgovoru E. Čengiću: Č. Minderović donio mu je Istratijevu antistaljinističku knjigu, s namjerom da K. o njoj u Danasu napiše pamflet. »Kad sam pročitao Panaita Istratija, počeo sam misliti o tome. Iako sam neke stvari već počeo uviđati, moram priznati da je Istrati na mene prilično utjecao. Ta me je knjiga na određeni način spustila na zemlju i opametila!« (E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, III, Zagreb 1985). Istrati je, dakle, po tom svjedočenju, djelovao na oblikovanje antistaljinističkog razmišljanja i u Krleže.

Ni. Pk.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

ISTRATI, Panait. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1629>.