Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

JEREMIĆ, Dragan M., književnik i književni kritičar (Brđani kod Gornjeg Milanovca, 24. V. 1925 - Ljubljana, 6. IX. 1986). Studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1945-49. te doktorirao 1971. tezom iz estetike. Predavao na Filozofskom fakultetu, bio pet puta predsjednik Udruženja književnika Srbije. Kritike, rasprave, eseje, studije iz književnosti, estetike i filozofije te pripovijetke i drame objavljivao u časopisima; bio glavni urednik Savremenika i Književnih novina. Priredio za tisak te napisao predgovore uz djela brojnih srpskih i stranih pisaca. Glavna su mu djela Kritičar i estetski ideal, Titograd 1965; Perom kao skalpelom, Kruševac 1969; Snovanje i stvaranje, Beograd 1970.

Baveći se Krležom kao piscem i filozofom, traga za filozofskom dimenzijom njegova djela. Utvrđuje da u Krleže prevladava imaginacija nad ratiom i subjektivističko, humanističko shvaćanje istine. Drži da je Krležina varijanta marksizma posve osobna (Kritika fetiša u ime čoveka, Književne novine, 1975, 442-443). Razmatrajući Krležin odnos spram temeljnih pitanja, zaključuje da njegove filozofske teze nisu velikog formata ali su u djelu izložene kao osobna iskustva i stoga imaju snagu uvjerljivosti (Osnovne filozofske teze u književnom delu Miroslava Krleže, LMS, 1973, knj. 412, sv. 1). Iako smatra da je umjetničko djelo jedino što čovjeku stoji kao uzor naspram kaosu, dosljedno izbjegava zasnovati estetički sustav. Jeremić konstatira: »Krležina estetička shvatanja kao i sva njegova shvatanja i ostvarenja predstavljaju rekvijem prošlosti i apologiju budućnosti.« (Od Krapine do Sikstine, Politika, 7. II. 1973). Uspoređujući djelo M. Krleže, I. Andrića i M. Crnjanskog kao odnos između dramskoga, epskoga i lirskoga, prosuđuje: »Andrić je najmudriji, Krleža društveno najznačajniji, Crnjanski je napisao najljepša književna djela.« (Trojica veličanstvenih, NIN, 25. XII. 1977). K. taj pokušaj rangiranja shvaća kao diskvalifikaciju (»dva genijalna, jedan angažiran«) pa je osporava (E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, II, Zagreb 1985).

J. S. R.