JURIŠIĆ, Blaž

traži dalje ...

JURIŠIĆ, Blaž, književni kritičar, publicist i lingvist (Vrgada, otok kraj Biograda, 15. I. 1891 - Zagreb, 10. II. 1974). Završio Filozofski i Pravni fakultet u Zagrebu, gdje je i doktorirao iz područja filozofije 1916, a prava 1924. Objavio Govor otoka Vrgade u Nastavnom vjesniku (1936-37. i 1937-38); Nacrt hrvatske slovnice, I—II (1944. i 1992); Rječnik govora otoka Vrgade, I—II (1966. i 1973). Priredio je i dvije zbirke Starčevićevih djela: Izabrani spisi (1943) i Misli i pogledi (1971). Bio je član Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika u Zagrebu (1921-36), član književnog odbora Matice hrvatske (1926-45) i njezin potpredsjednik u više mandata (do 1945). Uređivao dnevnik Hrvat (1924-26), godišnjak Hrvatsko kolo (1929. i 1936), književni mjesečnik Hrvatsku reviju (1930-41) i dr.

Kao urednik Hrvata Jurišić je uvrstio nekoliko Krležinih priloga, kao Bečko pismo i Berlinske impresije u više nastavaka. U Hrvatskoj reviji objavljivao je Krležine pjesme, prozu i eseje, sve dok K. nije 1933. otkazao suradnju. O Krležinoj Ledi napisao je pozitivnu kritiku (Hrvatska revija, 1930, 7). God. 1932. Jurišić je objavio članak V. Bogdanova O Krležinu umjetničkom stvaranju (Hrvatska revija, 1-3), zbog kojega su mu mnogi prigovarali. Kada je 1933. sastavljen plakat što ga je potpisao »Odbor zagrebačkog građanstva« (protiv najavljenoga ali od policije zabranjenoga Krležina predavanja o hrvatskoj književnosti), Jurišić je sa V. Bogdanovom sudjelovao u sastavljanju plakata u Krležinu obranu Hrvatskoj javnosti!, skupljao potpise za nj i sam potpisao plakat. Istodobno K. hrabri Jurišića da ne napušta uređivanje Hrvatske revije zbog koje je izgubio službu. Kao član porote za dodjelu Demetrove nagrade u HNK (1922-34), Jurišić je sudjelovao pri dodjeli svih pet nagrada što ih je dobio K za svoje drame. Jurišić se za Pavelićeve vlasti zauzimao za Krležu, ali nije pouzdana tvrdnja M. Žigrovića (U žitu i kukolju, Barcelona - München 1986), koju je preuzeo i Čengić (S Krležom iz dana u dan. Post mortem II, Sarajevo-Zagreb 1990), da je Jurišić bio s Krležom kod Pavelića (B. Rako, Pisma uredništvu, Hrvatska revija, Zagreb 1992, sv. 2). God. 1966. K. je predložio da Jurišić bude urednik Vitezovićeva rječnika u izdanju Akademije. Kao čovjeka K. ga je okarakterizirao ovako: »Bio je čovjek dobar i pravdoljubiv.« (Z. Vince, Životni put Blaža Jurišića, Jurišićev zbornik, 1992).

BIBL. B. J.: Nove premijere, Hrvatska revija, 1930, 7; Književni susreti, Forum, 1985, 7-8.

Bi. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

JURIŠIĆ, Blaž. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1663>.