KÁROLYI, Mihály

traži dalje ...

KÁROLYI, Mihály, grof, madžarski političar (Budimpešta, 4. III. 1875 - Vence, Francuska, 19. III. 1955). Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. predsjednik građanske vlade, zatim predsjednik Madžarske Republike do ožujka 1919, kada predaje vlast Komunističkoj partiji Madžarske. Prije sloma komune emigrirao, 1945. vratio se u Madžarsku. God. 1947. bio poslanik Madžarske u Francuskoj; 1949. iz protesta protiv suđenja M. Rajku podnio ostavku i ostao u emigraciji.

Krleža je u mladim danima odobravao shvaćanja predstavnika madžarske građanske ljevice na čelu s Karolyijem i ideologom O. Jászijem, ali je neposredno nakon pada komune govorio o »korumpiranoj i hazarderskoj buržujskoj stranci« Károlyija. U početku je odobravao Károlyijeve antimonarhističke težnje, njegov nepomirljiv odnos prema dualistu Tiszi, ali se kritički odnosio prema ideji »madžarske supremacije« koja je, po njegovu mišljenju, korigirana prekasno (tek nakon sloma 1918) koncepcijom o uređenju Madžarske po uzoru na švicarsku konfederaciju.

BIBL. M. K.: Protiv bijelog terora u Madžarskoj, Nova istina, 27. I. 1921; Zapis iz godine 1918, Davni dani. Zapisi 1914-1921, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956; Jugoslavensko pitanje u Prvom svjetskom ratu 1914-1918, Eseji V, SDMKZ, sv. 23, Zagreb 1966; Fragmenti dnevnika iz godine 1942, Forum, 1972, 12.

Đ. Zć.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

KÁROLYI, Mihály. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1681>.