KAŠIĆ, Bartol

KAŠIĆ, Bartol, gramatičar i pisac (Pag, 15. VIII. 1575 - Rim, 28. XII. 1650). Isusovac, autor katehetskih i obrednih djela (Zrcalo nauka krstjanskoga, Ritual rimski) te prijevoda Biblije. Sastavio je prvu hrvatsku gramatiku (Institutiones linguae Illyricae, 1604). Svoj je književni jezik usmjeravao prema novoštokavskom standardu, obuhvaćajući svu tradiciju hrvatske pismenosti.

Krležin je pretežito negativan sud o Kašićevu značenju za hrvatsku kulturnu povijest uvjetovan njegovim stavovima o isusovcima uopće. Ti su stavovi posljedica Krležinih političkih određenja te revolucionarne vjere u mogućnost novih društvenih odnosa. Latinska civilizacija »pije nam krv«, veli K., a isusovci su »počeli da stižu u naše krajeve kao okupatori (...) pošto je iz domovine pobjeglo sve što je slobodno mislilo«. Isto je tako »i sa historijom literature u znaku Bartola Kašića, oca Družbe Isusove, koji je u Rimu 1631 navijestio svoju ideološku lojolinsku vojnu svim našim 'porodima od tmine'«. Iz naše su književne i kulturne povijesti isusovci izbrisali sve što je imalo veze s naprednom Europom, a to uzvisivanje latinskog poslanstva i negacija svega što je u povijesti našeg naroda bilo stvarno i zemaljski mudro uzrokovalo je skrivanje J. Križanića do nevidljivosti, a isticanje »velikog djela Bartola Kašića koji je bio dakako otac Družbe Isusove«. U Kašićevo je doba skinut s repertoara i spaljen čitav naš »činkvečenteskni« teatar, a isusovci su »iskorijenili čitavu našu pučku poeziju«. Krleži je Kašić ponajprije isusovac i protureformator, tek je usput on autor prve hrvatske gramatike i prvoga projekta jezičnog ujedinjenja svih Hrvata. Ipak je isticao da su Hrvati s B. Kašićem više od dva stoljeća prije Vuka stvarali zajednički književni jezik na štokavskoj osnovi. Iskaz dan E. Čengiću kako se slaže s B. Kašićem da je mostarski dijalekt najljepši dijalekt našega jezika u suprotnosti je s Krležinim isticanjem ljepote kajkavskoga nasuprot »vlaškoj i martološkoj« štokavštini.

BIBL. M. K.: O patru dominikancu Jurju Križaniću, Književnik, 1927, 1; Prije 30 godina (1917-1947), Republika, 1947, 11; O našem dramskom répertoireu, Djelo, Zagreb 1948, 1; Fragmenti dnevnika iz godine 1942, Forum, 1972, 12.

LIT.: E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, III, Zagreb 1985.

R.