KULUNDŽIĆ, Zvonimir

KULUNDŽIĆ, Zvonimir, publicist, književnik, bibliolog (Osijek, 16. I. 1911). Osnovnu i srednju školu polazio u Osijeku, veći dio života provodi u Zagrebu, uglavnom kao slobodni književnik. U Osijeku uređivao Hrvatski narodni glas (1936). Napisao je velik broj publicističkih članaka, kritika i eseja s raznorodnim temama: od literarnih do političko-društvenih i biblioloških. Najvažnija su mu djela: Kroz historiju pisanja, 1948; Knjiga o knjizi, 1951; Glagoljaška štamparija XV-XVI. stoljeća (I i II), 1966; Miškina (monografija), 1968; Živi Radić, 1974; Slavko Kolar i njegovo vrijeme (monografija), 1977; Ta rič rvacka, 1977; Tajne i kompleksi Miroslava Krleže, 1988. i dr. Uredio sabrana djela Mihovila Pavleka Miškine i Slavka Kolara, te izabrana djela Stjepana Radića.

Najavljujući monografiju o Krleži, držeći ga kao književnika »bardom moje mladosti i svjetlom uspomenom djetinjstva«, Kulundžić je objavio dva veća teksta, fragmente buduće monografije. U prvome tekstu, O Krležinoj religioznosti (Marulić; 1982, 1), koristeći se Krležinim autobiografskim zapisima iz dnevnika i Djetinjstva 1902-03 te nekim djelima (npr. Legendom), Kulundžić piše o Krležinim meditacijama na temu religije, njegovim likovnim i literarnim doživljajima iz djetinjstva povezanim s religioznim predodžbama i nadahnućima. Drugi je tekst oveća knjiga Tajne i kompleksi Miroslava Krleže, u kojoj Kulundžić istražuje Krležino podrijetlo, posebno inzistirajući na otkrivanju njegova »biološkog« oca, s hipotezom da je riječ o kaptolskom kanoniku Hangiju. Negativno i polemički određen prema Krleži kao čovjeku i javnom djelatniku, Kulundžić zapada često u izrazito pamfletske »tračeve« o intimnome Krležinu životu, ignorirajući istodobno gotovo sve autore koji su o njemu pisali pozitivne kritike. Namjera je autorova da pomoću autobiografskih elemenata u Krležinu djelu (Smrt Florijana Kranjčeca, Mlada misa Alojza Tičeka, Povratak Filipa Latinovicza) otkrije njegove dvojbe i traume u vezi s identitetom pravog oca, smatrajući kako time pronalazi »ključ za razumijevanje pretežnog dijela njegova opusa«.

LIT.: E. Čengić, S Krležom iz dana u dan. Post mortem II, Sarajevo-Zagreb 1990.

M. Šel.