KUZMANOVIĆ, Mladen

KUZMANOVIĆ, Mladen, dijalektolog (Zagreb, 20. IX. 1940). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi na Odsjeku na kroatistiku i južnoslavenske filologije. Upravitelj Zagrebačke slavističke škole.

Pripremajući za tisak reprint Danice horvatske, slavonske i dalmatinske/ilirske istražio je i definirao petnaestogodišnji korpus časopisa i napisao tekstološke pogovore za svih pet knjiga pretiska (prvotisak: 1835-49, reprint: Zagreb 1970-72). Pokrenuo je biblioteku pretisaka starih i rijetkih hrvatskih knjiga Cymelia croatica u izdanju Međunarodnoga slavističkog centra Republike Hrvatske, kojoj je ediciji glavni i odgovorni urednik.

U magistarskom radu, objavljenu u zasebnoj knjizi (Kerempuhovo ishodiste, Rijeka 1985) sintetizirao je višegodišnje bavljenje Baladama Petrice Kerempuha ponudivši njihovu upotpunjenu interpretaciju. Polazi od hipoteze »da je cjelokupno Krležino djelo skladan sistem u kojem jedan znak neodoljivo upućuje na drugi a svi zajedno čine totalitet koji im tek daje pravi smisao i unutar kojeg žive kao u svom prirodnom prostoru«. (S. Lasić) Razumijevanje zbirke artikulira se, najprije, utvrđivanjem tematskih odn. povijesnih krugova koji povezuju često razdvojene segmente balada. Zatim se iz perspektive ukupne Krležiane interpretiraju pojedini tematski, jezični i stilski elementi kanconijera.

U Rječniku i komentaru Balada Petrice Kerempuha (Zagreb 1972), tumači kajkavski tekst Balada štokavskim istoznačnicama, ali istodobno sagledava to djelo unutar Krležina opusa. To je interpretacija mikrostrukture eksplikativnim elementima makro-sustava kojega je ona integralni dio. U završnoj redakciji rječnika surađivao je s Krležom.

U njegovoj Antologiji novije kajkavske lirike (Zagreb 1975), Krležin kajkavski pjesnički segment svakako je središnji dio izbora i mjera je cijeloga korpusa novije kajkavske poezije. U suradnji sa Ž. Mesarićem selekcionirao je tri stoljeća kajkavske književnosti i raznovrsnih neknjiževnih tekstova u scenično kazivanje »vu pet spelavanja« Gartlic kajkavski ili Reč je materina od đemanta sakoga preštimanejša (podnaslov preuzet iz prve knjige Krležinih Zastava) u kojem su Krležina kajkavska poezija i proza temeljni, nosivi sloj igre. Gartlic kajkavski prikazivan je u Dramskom kazalištu »Gavella« u sezoni 1973/74, snimljen je za televiziju, a 1976. objavljen je kao long-play ploča u izdanju »Jugotona« (LSY 63042).

Jedan je od urednika ekskluzivnog izdanja Balada u kompletu Kervave kronike glas (Zagreb 1972), koji sadržava dvadeset grafika suvremenih hrvatskih i slovenskih slikara a objavljen je u samo 220 numeriranih primjeraka. Urednik je knjiga Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914-1924), Zagreb 1987. i Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, Zagreb 1989-93. S. Lasića.

R.