Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

KVATERNIK, Slavko, političar i vojskovođa NDH (25. VIII. 1878 - 1947). Kao austrougarski potpukovnik priklanja se politici Narodnog vijeća i prihvaća Kraljevinu SHS. U ime ustaškog pokreta 10. IV. 1941. proglašava NDH. Postavljen za vojskovođu, ubrzo je marginaliziran i zapravo izgnan. Nakon rata je izručen, osuđen i strijeljan.

Kvaternik je bio povod incidentu što ga je Krleža 13. XI. 1918. izazvao na čajanci priređenoj u dvorani zagrebačkog Sokola u čast srpskih časnika. Kada je domaćin te priredbe povjerenik za obranu Narodnog vijeća M. Drinković predstavio kao sljedećeg nazdravičara svoga zamjenika Kvaternika tomu se, prema novinskim izvještajima, suprotstavio Krleža držeći ga »nedostojnim« jer se kao visoki časnik kompromitirao za vrijeme okupacije Srbije. Obrazlažući svoj istup (Crno-žuti skandal, Sloboda, 21. XI. 1918) Krleža je ustvrdio da Kvaternika ne poznaje i da ga se »on doista lično ništa ne tiče«, štoviše dopušta kako može biti i »prožet najiskrenijim patrijotskim osjećajima«, ali da »ipak reprezentira jedan tamni princip«. Na simbolizaciji Kvaternika Krleža je ustrajao i u beletriziranoj retrospekciji Pijana novembarska noć 1918 (Davni dani. Zapisi 1914-21, Zagreb 1956), s tim što ga je tada bez ikakvih ograda portretirao monstruoznom »junkerskom« kreaturom. Kao tipična figura deklasiranog domobranstva iz kako sam kaže njegove ratne proze, Kvaternik iritira Krležu svojom karijerom, ambicijama, obiteljskim relacijama i političkom dezorijentiranošću, ali i kao metafora sudbinskog stanja zbog kojega ga obuzima »stid«. Citati iz Obzora u Davnim danima kako je Kvaternik postavljen za Borojevićeva pobočnika u Srbiji, dnevničke bilješke iz 1942, gdje figurira kao »Harlekin i Vukodlak u graničarskom bazaru umorstava«, te marginalia lexicographica i razgovor s Čengićem, pokazuju kako je za Krležu on bio trubač rata koji u ime nerazumljivih načela vješa ljude. Prema arhivskim dokumentima Kvaternik je u istrazi tvrdio da se zauzimao za Krležin život, što Krleža kao mogućnost ne otklanja, spominjući Čengiću, kao svojeg inkvizitora, Kvaternikova sina, ustaškog ministra policije Eugena-Didu.

Vl. Bo.