LEONARDO DA VINCI

traži dalje ...

LEONARDO DA VINCI, talijanski slikar, kipar, arhitekt, učenjak i pronalazač (Vinci, Toskana, 15. IV. 1452 - Cloux, Francuska, 2. V. 1519). Na gotovo svim područjima duha dao je značajne prinose, nagovješćujući ujedno rješenja što su ih ostvarila znatno kasnija razdoblja. Od slikarstva, preko raznih fizikalnih disciplina sve do anatomskih studija, Leonardo je svoja istraživanja stalno temeljio na analitičkom opažanju prirodnih fenomena.

U ranome tekstu Iza kulisa godine 1918 (Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi, Zagreb 1972) Krleža misli da je Leonardo promatrao »uzvišeno hladnokrvno«, a u Marginaliji uz slike Petra Dobrovića (Savremenik, 1921, 4) spominje njegovu »dijaboličnu uzvišenost«. U eseju O Paracelzu (Eseji II, Zagreb 1962), temeljenom na dnevniku iz 1942, povezuje Leonarda sa srednjovjekovnim učenjakom R. Baconom, smatrajući kako su obojica bili ispred svoga doba, da bi im zamisli bile ostvarene tek mnogo kasnije. Krležu gotovo uvijek zanima Leonardovo znanstveničko a ne umjetničko djelovanje te naglašava njegov strogo znanstveni odnos prema predmetu zanimanja. Najvišu ocjenu izriče mu u tekstu Iz knjige Izlet u Madžarsku 1947 (Republika, 1953, 12), gdje izrazima divljenja Michelangelu dodaje: »Leonardo je jedini osim Michelangela imao takav smioni pogled.«

A. Žč.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

LEONARDO DA VINCI. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1790>.