NAPOLEON I

NAPOLEON I (pravo ime Bonaparte, Napoléon), vojskovođa, državnik i car (Ajaccio, Korzika, 15. VIII. 1769 - Sveta Helena, 5. V. 1821). Meteorski uspon u karijeri počinje s njegovom vojnom službom posttermidorskom Direktoriju. Francuski car 1804-14. i 1815. Odlukom Sv. Alijanse prognan je na otok Svetu Helenu na Atlantskom oceanu.

Krležina autobiografska proza Djetinjstvo 1902-03 svjedoči o njegovoj ranoj fasciniranosti Napoleonom I: »...a to je bilo vrijeme kada sam bio započeo jednu biografiju Bonaparteovu« (1903-04). Zrele njegove ocjene dosljedno su negativne, npr. u Eppur si muove (1919-1938-1961): »Bonaparte je proigrao svoju partiju luckasto, kao svi vlastitim uspjehom opijeni karijeristi...Uvjeren da piše historiju Evrope rtom svoje espade, ovaj je fantast svršio kao prerušena maska, u strahu da ga ne linčuje vlastiti narod od čije je krvi kuhao kobasice dvadesetak godina. (...) Sve praljudske užitke ovog hajdučkog poziva Bonaparte je otkrio u totalitarnom ratu već kao mladi generalissimus u Milanu i u Mlecima, a na kraju svoje karijere, promatrajući jednog septembarskog jutra Moskvu, on je uspoređuje s nevjestom koja sva trepti da se poda osvajaču.«

BIBL. M. K.: Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi, SDMKZ, sv. 27, Zagreb 1972.

Do. R.