NIKOLIĆ, Vinko

NIKOLIĆ, Vinko, pjesnik, književni kritičar i urednik (Šibenik, 2. III. 1912 - Šibenik, 12. VII. 1997). Diplomirao (1937) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; radio kao srednjoškolski profesor, a 1942-45. i u Odgojnom odjelu Ministarstva obrane NDH. Prvim pjesmama javlja se 1932. u časopisu Selo i grad, te nastavlja objavljivati (Hrvatska revija, Hrvatska smotra, Hrvatski glasnik, Luč, Nedjelja, Spremnost i dr.), očitujući se kao lirik pretežno domoljubne i kršćanske inspiracije. Preživjevši bijeg preko Bleiburga (1945), do povratka u domovinu (1991) dulje boravi u Argentini i Španjolskoj. U Buenos Airesu (1951) obnovio s A. Bonifačićem, a nastavio sam, objavljivanje Hrvatske revije i uredio više zbornika uspomena, svjedočanstava, dokumenata te knjiga pjesama. Djela: Proljetna svitanja (1935); Moj grad (1941); Nacionalni zadatci književnosti (1944); Izgubljena Domovina (1947); Tragedija se dogodila u svibnju, I, II (1984); Povratak (1990).

Zarana, unatoč ideološkim razlikama, izriče o Krleži pozitivan vrijednosni sud držeći ga jednim od »najvećih književnika uopće cjelokupne hrvatske književnosti« (Prve vrednote suvremene hrvatske književnosti, Alma mater croatica, 1938-39, 4), dajući romanima Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti mjesta »trajnih vrednota«, no ipak ističe glembajevski ciklus kao najvredniji dio njegova opusa. U razdoblju NDH ne taji svoj estetski stav prema Krleži: u eseju Dva mišljenja o regionalnom pjesništvu (Hrvatska revija, 1942, 12), spominje ga među imenima »snažnih književnika« (Jedinstvenost hrvatske književnosti, Spremnost, 1943, 52), navodi u zborniku Naša domovina (1943) ili na njega aludira u drugim tekstovima.

Uređivačka Nikolićeva politika zadržava Krležu i na stranicama Hrvatske revije u izbjeglištvu. Spektar različitih mišljenja što se o njemu u toj reviji iznosi, od umjetničke kritike, političkih osuda i optužbi do ljudskog razumijevanja, obuhvaćen je u Nikolićevu članku Jubilej Miroslava Krleže (Hrvatska revija, 1963, 4). Nepromijenjenost estetskog uvjerenja o Krleži potvrđuje i u brojnim iskazima nakon povratka u domovinu.

LIT.: S. Lasić, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I i III, Zagreb 1989. VI, Zagreb 1993.

J. S. R.