ORBINI, Mavro

traži dalje ...

ORBINI, Mavro, povjesničar (Dubrovnik, vjerojatno pol. XVI. st. - Dubrovnik, 1611). U samostanu benediktinaca na Mljetu bio je redovnik a potom i opat. U Stonu i Baču također je neko vrijeme bio opat, a ostali dio života proveo je u Dubrovniku. Njegovo djelo Il regno degli Slavi (Pesaro 1601), voluminozni baroknoslavistički pokušaj da se prikaže povijest svih Slavena, napose južnih, koje je napisao pozivajući se često na pisce što ih je Katolička crkva osuđivala kao heretičke, na različite je načine u korijenu hrvatske, srpske i bugarske historiografije.

Za Krležu je Orbini prije svega jedna od središnjih pojava među »slovinskom« inteligencijom u hrvatskoj povijesti, koja stvara viziju »o Slavenstvu kao o magičnome elementu, koji bi već samom svojom fantastičnom količinom mogao da riješi sve naše uklete i zapletene stvari na Jadranu i na Balkanu« (O stopedesetgodišnjici ustanka, Republika,1954, 2-3). Dapače, »sve što se kod nas de rebus illyricis deklamiralo povišenim tonom«, piše K., »izvire zapravo iz Orbinija«, utječući na generacije od fra Andrije Kačića-Miošića »sve do jugoslovenstvujušče omladine u predvečerje Prvog svjetskog rata« (lllyricum sacrum, Kolo, 1963, 7). Kao antiteza takvu shvaćanju javlja se već Nikola Zrinski realističnošću svoga duha, kritičnošću i dalekovidnošću, što K. spominje u svome govoru 1951. u Stubici.

Do. R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993. – 1999.

Citiranje:

ORBINI, Mavro. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/1958>.