PAPANDOPULO, Boris

PAPANDOPULO, Boris, skladatelj, dirigent i glazbeni pisac (Honnef na Rajni, 25. II. 1906 - Zagreb, 16. X. 1991). Glazbu je studirao u Zagrebu i Beču. Bio je zborovođa u Zagrebu i Splitu, koncertni i operni dirigent u Zagrebu, Rijeci, Sarajevu, Splitu i Kairu. Papandopulov opus sadrži više od tri stotine skladbi: tridesetak orkestralnih, petnaestak koncertantnih, četrdesetak komornih, tridesetak glazbenoscenskih, petnaestak svjetovnih kantata, desetak crkvenih skladbi, niza popijevki, zborova, obradbi narodnih napjeva, te scensku i filmsku glazbu.

Četiri Papandopulove skladbe literarno su utemeljene na Krležinim tekstovima. Prva je balet Tri kavalira frajle Melanije, podnaslovljen Staromodna baletna pripovijest, skladan 1975. na scenarij B. Rakić prema istoimenoj Krležinoj noveli. Ima tri čina s jedanaest slika. Praizveden je u HNK u Zagrebu 19. IV. 1976 (koreografija S. Kastl i N. Biđin, scenografija A. Augustinčić, kostimografija L. Ivanišević, dirigent autor). Drugo su djelo Tri balade Petrice Kerempuha, tri popijevke za glas, engleski rog i harfu, skladane 1978. na stihove balada Bogečka, Galženjačka i Ciganjska. Treće je djelo opsežna Podnevna simfonija (1980), monumentalna skladba na stihove istoimene Krležine poeme. Napisana je za četiri vokalna solista i mješoviti zbor a cappella, s istaknutom dionicom recitatora koji, najavljujući zbivanja, povezuje pjevačke točke. Posljednje je djelo Kraljevo, balet u jednom činu s nekoliko povezanih slika, nastalo na narudžbu Baleta HNK u Zagrebu. Temelj mu je scenarij S. Pervana, uobličen prema istoimenoj Krležinoj dramskoj fantaziji što ju je u tu svrhu književno obradio J. Lešić. Dovršen 1985, balet je praizveden 13. I. 1990. u HNK u Zagrebu (koreografija, režija i adaptacija D. Boldin, dirigent A. Šurev, scenograf D. Turina, kostimograf I. Škomrlj).

A. To.