Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

POPOVIĆ, Jovan Sterija, književnik (Vršac, 1. I. 1806 - Vršac, 26. II. 1856). Diplomirao pravo 1830. Od 1842. načelnik Ministarstva prosvjete, a 1848. podnosi ostavku i živi povučeno u Vršcu. U književnosti javlja se 30-ih godina djelima iz nacionalne povijesti. Najvredniji radovi su mu komedije u kojima obrađuje život srpske provincije, osobito težnju za oponašanjem života viših slojeva. Važnija djela: Laža i paralaža, 1830; Tvrdica ili Kir-Janja, 1837; Pokondirena tikva, 1838; Roman bez romana, 1838; Rodoljupci, 1853; Davorje, 1854.

Poznavanje Sterijina djela Krleža potvrđuje brojnim iskazima o pojedinim aspektima njegova opusa. Sterijinu nacionalnu romantiku izraženu u Rodoljupcima komentira usporedbom s H. Daumierom. Beskompromisno Sterijino formuliranje rodoljubne laži u njegovoj »madžarskoj, banatsko-varmeđijskoj, četrdesetosmaškorodoljubnoj cincarsko-pravoslavnoj okolini«, uspoređuje sa snagom Daumierove karikature. Neskriveno mu se divi što je usprkos slomu iluzija, vrativši se razočaran u Vršac, imao snage da »gleda u utrobu, ne samo pojedinaca nego i čitavih epoha i naroda«. Drži kako je scenska živost njegovih djela neprolazna i još uvijek metodološki neistražena, iako je mogla postati školom scenskoga razmišljanja. Visoko ga cijeneći, K. (1921) dolazi do paralele Sterija-Gogolj te Gogolj-Goldoni-Nestroy. Ista poredbena valorizacija dovodi ga (1948) i do usporedbe Sterije i M. Držića koji su snagom svojih talenata »liječili našijence« velikim smijehom u teškim prilikama.

BIBL. M. K.: Smrt Anatolea Francea, Književna republika, 1924, knj. II, br. 3; O našem dramskom repertoireu, Djelo, Zagreb 1948, 1; Davni dani. Zapisi 1914-1921, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956; Srpske teme, Politika, 24. IV. 1963.

J. S. R.