POPOVIĆ, Koča

POPOVIĆ, Koča, književnik i političar (Beograd, 14. III. 1908 - Beograd, 20. X. 1992). Studirao na Sorbonni, pripadnik beogradskoga nadrealističkoga književnog kruga. Tridesetih godina pristupa KPJ. Poručnik španjolske republikanske vojske (1937-39), jedan od najistaknutijih partizanskih generala (1941-45). Nakon rata ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Jugoslavije. Sedamdesetih godina povlači se iz političkoga i javnog života.

Kao jedan od istaknutijih nadrealista i lijevo orijentiran intelektualac surađuje u Krležinu časopisu Danas baveći se pitanjima odnosa umjetnosti i revolucije. Zaoštravanjem sukoba na ljevici Popović se distancira od Krleže i njegovih sljedbenika, te se u razdoblju kulminacije tog spora (pojava Pečata i Dijalektičkog antibarbarusa) nalazi na Krleži suprotnim pozicijama. Sudjeluje u pripremi zbornika Književne sveske (1940) u kojem tiska tekst Ratni ciljevi Dijalektičkog antibarbarusa. Popović otvoreno izjavljuje da je u sukobu »lijeva knjiga samo izvanjski okvir«, kako više nije dovoljno da se lijevo opredjeljenje »manifestuje kroz pisanje i samo i jedino njim«, upozoravajući Pečat i njegove suradnike da su »tuđe oruđe« i da napuštaju »veliku zajedničku borbu«. Tzv. »pečatovština« za njega je »revizionizam koji organizovano udara na neoborive tekovine radničkog pokreta«. Iako čvrsto zastupa partijsku liniju, Popović se od ostalih suradnika Književnih svezaka upadljivo razlikuje po tome što nije ni pokušao obezvrijediti Krležino književno djelo. »U Krleži se imalo što izgubiti«, unatoč »činjenici da Krleža nije nikada bio marksist«. Njemu »Krležino delo vredi beskrajno više od svih argumenata kojima ga Krleža brani«. Nakon rata, K. i Popović imali su otvoren i zainteresiran odnos koji se očitovao i u povremenim prisnim prijateljskim susretima. Po nekim svjedočenjima (E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, I-IV, Zagreb 1985), za Krležu je Popović bio »jedan od interesantnih srpskih intelektualaca između dva rata« kojega je zanimalo polemički »ukrstiti mačeve«, te ga je očito smatrao sebi intelektualno doraslim partnerom. Popovićevi poslijeratni intervjui i objavljeni zapisci, unatoč nastojanjima novinara, vidljivo izbjegavaju izjasniti se izravno o osobnim motivima za tekst u Književnim sveskama.

Ni. Pk.