Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

SAVONAROLA, Girolamo, talijanski propovjednik i religiozno-politički reformator (Ferrara, 21. IX. 1452 - Firenca, 23. V. 1498). Propovijedima protiv nemorala i pokvarenosti visokoga klera izaziva burna previranja. U doba pada Medičejaca i prodora franc. kralja Karla VIII. u Italiju (1494/95), Savonarola utječe na politički život Firence nastojeći uvesti teokratsku demokraciju. Nakon što je napao papu zbog simonije, razvrata i otpadništva od Kristove vjere, a i odbio pristupiti protufrancuskoj ligi, pada u nemilost vlasti. Samostan S. Marco, u kojem je kao dominikanac bio prior, osvojen je mahom, a Savonarola nakon torture obješen i spaljen kao heretik.

Krleža ga spominje više puta, a i u vezi s pojavom našeg bogumilstva, kad govori o J. Dragišiću, tom »zakašnjelom odrazu patarenstva njegovog bosanskog zavičaja«. On je imao razumijevanja za Savonarolu jer se i sam nije slagao s politikom crkvene hijerarhije. Savonarola se, kako kaže K., uputio na »svoju tragičnu misiju«, jer mu se razotkrila »čitava Apokalipsa«, a unutarnji glas mu zapovijedao da »bezuslovno krene putem ličnog stradanja«. On predviđa kugu nad Firencom i propast grada; poput Dantea putuje svemirom i vidi u svojoj fantaziji svece i simbole, a i kao J. d'Arc, koju Francuzi veličaju, postaje žrtvom svoje fantazije.

BIBL. M. K.: O. Paracelzu, Eseji II, SDMKZ, sv. 19, Zagreb 1962; Iz hrvatske kulturne historije, Eseji III, SDMKZ, sv. 20, Zagreb 1963; O našem dramskom repertoaru, ibid.; Fragmenti dnevnika iz godine 1942, Forum, 1972, 12.

Lj. Do.