Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

ŠINKO, Ervin (pravo ime Franjo Spitzer), madžarski književnik (Apatin, 5. X. 1898 - Zagreb, 26. III. 1967). Profesor madž. književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Sudionik madž. revolucije 1919, zatim emigrant u Austriji, Francuskoj i SSSR-u; u Jugoslaviju se vratio 1939. Romanopisac, novelist, esejist, dramski autor i kritičar.

Šinkove veze s Krležom datiraju iz 1939, kada K. posreduje da mu se u dnevniku Novosti objave prvi radovi u Jugoslaviji. Kasnije se to poznanstvo razvilo u dugogodišnju prijateljsku vezu. U razdoblju 1950-63. Šinko u nizu studija, eseja i kritika kaz. izvedbi u zagrebačkoj, beogradskoj i vojvođanskoj madž. periodici obrađuje, analizira i vrednuje Krležino literarno stvaralaštvo. Pri tome, neopterećen društveno-političkim sukobima i predrasudama razdoblja između dvaju ratova Krležino stvaralaštvo promatra i vrednuje u kontekstu svjetske literature. Iako se intenzivno bavio različitim aspektima Krležina stvaralaštva, nije ostvario sveobuhvatno monografsko djelo. U publiciranim radovima tematiku razrađuje iz četiriju aspekata: tematika Krležina životnog djela; duhovno-estetske tendencije; karakteristike stvaralačkog postupka i Šinkovo viđenje i osmišljenje karaktera cjelokupnog opusa. Tom opusu prilazio je jednostrano, ali originalno kao odrazu humanosti i ljudske savjesti ovjekovječenu pjesničkim intenzitetom riječi koje odolijevaju vremenu. Prijateljski pa i pokroviteljski odnos Krleže prema Šinku izazvao je sukob u redovima hrv. književnika. God. 1950. Šinko je izabran dopisnim članom JAZU. Protiv tog izbora oštro je prosvjedovao S. Kolar, predsjednik DKH čija najavljena kandidatura za članstvo u Akademiji nije prošla. Uz pismenu polemiku i verbalne proteste on je prosvjedovao i ostavkom na predsjedničku funkciju u DKH. Budući da su se u Kolarovim izjavama uz osobna osporavanja javili i oštri ksenofobični tonovi, K. je na plenumu Upravnog odbora Društva stao u Šinkovu obranu i kritički se osvrnuo na Kolarove zamjerke, koji je nakon toga isključen iz DKH.

BIBL. M. K.: Pisma, Sarajevo 1987.

BIBL. E. S.: Djelo Miroslava Krleže, Jugoslavija, 1951; Povodom zagrebačke premijere drame M. Krleže »Vučjak«, Književne novine, 2. II. 1951; Istina Miroslava Krleže, Republika, 1952, 9; »Leda«. Obnovljena predstava u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Borba, 19. IV. 1953; Marginalije uz Krležin obračun s »naučnom estetikom«, Republika, 1953, 7-8; Krvavi mit (I), Delo, 1956, 8-9; (II), ibid., 10; (III), ibid., 11; (IV), ibid., 12; (V), ibid., 1957, 3; (VI), ibid., 4; Enriquez Galvao nyilt levele (Otvoreno pismo Enriqueza Galvaoa), Hid, 1961, 3; Poet koji pripada svima nama, Vjesnik, 27. I. 1963; Krležino životno djelo i današnji problemi naše kulturne politike, Polja, 20. V. 1963; Poeta születik (Rađa se poet), u knj. Krleža, Novi Sad 1987.

LIT.: M. Matković, Ervin Šinko - izlet čudesnog izletnika, Forum, 1968, 9; Z. Kulundžić, Slavko Kolar i njegovo vrijeme, Zagreb 1977; S. Lasić, Krleža. Kronologija života i rada, Zagreb 1982; E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, III, Zagreb 1985; I. Bosnyák, Sinkó Ervin Krleža képe (Krležina slika Ervina Šinka), u knj. E. Šinko, Krleža, Novi Sad 1987.

Đ. Zć.