Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

VEREŠ, Saša, književnik i publicist (Beograd, 11. VII. 1928 - Zagreb, 30. I. 1992). Diplomirao slavistiku i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1954). Od 1961. bio je urednik u Leksikografskom zavodu. Pisao je feljtone, književne prikaze, putopisnu i dnevničku prozu. Knjige: Moskovski dnevnik (1966); Ahmed i Hanibal (1968); Između Kirke i Narcisa (1979); Tri ljeta gospodnja (1980).

U Verešovu bogatom feljtonističko-esejističkom opusu Krležino djelo i lik zauzimaju jedno od središnjih mjesta. O njemu piše impresionističkim stilom, fasciniran estetskom dimenzijom Krležina djela. Jednak dojam na njega ostavlja i Krležina osoba i uloga u ukupnome intelektualnom životu vremena, pa su krležinske asocijacije prisutne i kad piše o drugim temama. O Krleži je napisao sedamdesetak tekstova, uglavnom marginalija uz izdanja raznih Krležinih knjiga (Pobijedit će čovjek. Na marginama Krležinog dnevnika, Narodni list, 11. III. 1956; Golemo platno. Zastave Miroslava Krleže, Dnevnik, 3. III. 1963. i dr.), te tekstova posvećenih posebnim temama (Pejzaž u djelu Miroslava Krleže, Kolo, 1963, 6; Krležina prisutnost, Vjesnik, 9. VII. 1968; Krležinim, našim ulicama, Borba, 7. VII. 1978; Pod Krležinim krovom, Borba, 23. I. 1982; Krleža enciklopedist, Radovi Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, 1991, 1). Napisao je i scenarije za četiri često reprizirane televizijske emisije o Krleži: Vedute Krležina Zagreba (1973), Pismo iz Koprivnice (1977), Krleža - njim samim (1979), Prema drugoj obali (1984). U dnevničkim zapiscima i razgovorima K. ga često spominje kao svoga leksikografskog suradnika i osobnog znanca.

Ni. Pk.