Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

ZELMANOVIĆ, Đorđe, novinar i publicist (Temerin, 13. XII. 1919). God. 1945. počeo raditi kao novinar; 1947. glavni je urednik Ilustriranog Vjesnika, 1948. urednik Borbe, 1955. zamjenik glavnog urednika Vjesnika u srijedu, pa urednik vanjskopolitičke rubrike Vjesnika; 1956. izvještava o ustanku u Madžarskoj. Stalni je dopisnik iz SR Njemačke 1958-60, urednik kulturne rubrike Vjesnika 1960-64, glavni urednik revije Studio 1964, dopisnik iz Indije 1964-67, urednik u Večernjem listu 1967-74, ponovno dopisnik iz SR Njemačke 1974-79. te komentator radija Deutsche Welle. Do 1985. urednik je Nedjeljnog Vjesnika; od 1992. stalni dopisnik budimpeštanskog dnevnika Népszabadság. Osim serije napisa o Krleži objavljenih 1973-91. u Vjesniku, Večernjem listu, Startu, Oku i Danasu, piše zapažene novinske tekstove o vanjskopolitičkim i kulturnim temama i mnogobrojne leksikografske jedinice. Glavni je urednik Svjetskog almanaha (1963-65) i autor ili koautor nekoliko knjiga, među ostalima i knjige Kadet Krleža (1987) te dvaju dokumentarnih filmova o Krleži, Krležina Budimpešta (1982) i Krleža. Školovanje u Mađarskoj (1990).

Kontakti s Krležom datiraju iz kasnih 50-ih god., o čemu svjedoči i Krležino pismo Zelmanoviću od 9. IX. 1958 (Pisma, Sarajevo 1988), vezano uz ideju da jedno njem. kazalište postavi Agoniju (Zelmanović je tada dopisnik u Bonnu). Suradnja se produbljuje početkom 60-ih, kada je Zelmanović urednik Vjesnikove kulturne rubrike. U dvije godine, 1960. i 1961, K. u Vjesniku objavljuje 12 novih radova. U tom je razdoblju, sam birajući teme i određujući tempo suradnje, objavio i eseje o slikarstvu Lj. Babića, pjesništvu J. Superviellea, književnosti J. R Sartrea. Reagirajući na uspješno lansiranje dvaju Zemljinih satelita, piše Razgovor o raketama. Potkraj 1960. i početkom 1961. objavljuje eseje u tri nastavka Jugoslavensko pitanje u Prvom svjetskom ratu godine 1914-1918. i Razgovor o demokraciji, o humanizmu i o socijalizmu, studiju Razgovor o pedesetogodišnjici apstraktnog slikarstva (1911-1961). Suradnja se prekinula kada je K. predložio tiskanje romana u nastavcima, a kuća Vjesnik, nakon duga vijećanja, odbila. (U nakon toga pokrenutom Forumu tiskane su treća knjiga Banketa u Blitvi i prva knjiga Zastava.)

Nepunih pet godina, od jeseni 1908. do proljeća 1913, koje je K. proveo u Madžarskoj, na školovanju u kadetskoj školi u Pečuhu (1908-11) i vojnoj akademiji Ludoviceum u Budimpešti (1911-13), predmet su Zelmanovićevih iscrpnih istraživanja u arhivima Budimpešte, Beča, Beograda, Zagreba. Pronalazeći ključne dokumente koji su popunjavali dotad posve »bijele mrlje« Krležine biografije u presudnim godinama odrastanja (između 15. i 20. godine), Zelmanović je sustavno objavljivao rezultate svojih istraživanja. Prvi su objavljeni 1973. u povodu 80. obljetnice piščeva rođenja, a u 80-im godinama objavljivani su tekstovi o istraživanjima u 1982. i 1984, posebno u Vojnopovijesnom arhivu Mađarske narodne armije u Budimpešti. Oni prate tijek Krležina školovanja iz godine u godinu, sve do spektakularnog prekida u proljeće 1913, jer K. dva puta bježi iz Ludoviceuma, biva isključen, boravi u Srbiji i zatim se vraća u Zagreb. Sva su istraživanja objedinjena u knjizi Kadet Krleža, dopunjena dvama esejima u kojima se nastoji osvijetliti utjecaj Krležina boravka u Madžarskoj na njegovo knjiž. djelo (Pečuh kao mjesto zbivanja novele Sprovod u Teresienburgu i pjesnikinja Anna Lesznai kao model za lik Ane Borongay u Zastavama). Ostajući cijelo vrijeme konzekventno pri metodi strogoga dokumentarnog prikaza, Zelmanović je dobio i priznanje da njegov istraživački rad »spada među vrhunska djela cjelokupne literature o Krleži a čita se kao najnapetija proza jer se iza tog rovanja po dokumentima, njihovog povezivanja, kompariranja, razjašnjavanja osjeća strast istraživača koji nas vodi iz dileme u dilemu obećavajući i sebi i nama sretan ishod, definitivno rješenje, a ovo se i od nas i od njega udaljuje što smo mu bliže« (S. Lasić).

BIBL. Đ. Z.: Krleža u danima mladosti, Večernji list, 8. XI. 1973; Krleža u Budimpešti, ibid., 3. i 4. XII. 1973; Njihov obračun s njim: Nije za vojnika, ibid., 8-9. XII. 1973; On o njima. M. Krleža o oficirima Ludoviceuma, ibid., 10. XII. 1973; S Glembajevima u Budimpešti, Vjesnik, 25. IX. 1982; Nepoznati dokumenti o M. Krleži, ibid., 9, 23. i 30. X, 6. XI. 1982; Zagonetna dama u Krležinim Zastavama, Start, 2. VII. 1983; Krleža u Vjesniku. Novine su šansa za pisce, Vjesnik, 5. VII. 1983; Krleža in Ungarn, Most/The Bridge, 1983, 1-2; Krleži u pohode 1935, Oko, 20. VI-4. VII. 1985; Kadet Krleža, Zagreb 1987; Kadrila u školi smrti, Danas, 27. XII. 1988; Neriješene bijele mrlje, ibid., 3. I. 1989; Krleža: najmlađi i najmanji, Večernji list, 18. II. 1989.

LIT.: S. Lasić, Krleža. Kronologija života i rada, Zagreb 1982; isti, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, Zagreb 1989-93.

Me. Š.