Izbori za predsjednika Francuske Republike

»IZBORI ZA PREDSJEDNIKA FRANCUSKE REPUBLIKE«, tekst, nepotpisan, objavljen u časopisu Forum (1966, 1-2). Radi se o kolažu sastavljenu od izvoda, prevedenih ili prepričanih, iz francuskoga tiska, komentara, parafraza političkih dijaloga te esejističkih pasaža o politici. Realnu pozadinu teksta čine predsjednički izbori u Francuskoj, kada je 19. XII. 1965. Ch. de Gaulle ponovno izabran za predsjednika nakon jednoga već završenoga sedmogodišnjeg predsjedničkog mandata (1958-65). Dobivši ustavom 1958. velike ovlasti, njegova je vladavina bila obilježena autoritarnošću, što je izazvalo oštro reagiranje oporbe. Atmosfera izbora 1965, unatoč pobjedi, nagovijestila je početak kraja te vladavine, što se i dogodilo 1969. Protagoniste francuske politike što su se podijelili na degoliste i pučkofrontaše, na amalgam lijevog i desnog (u osobi generala de Gaullea) i na ljevicu (oko F. Mitterranda), K. promatra kao aktante u političkoj drami. Kolažiranjem parafraziranih novinskih iskaza postavlja ih u dijaloški odnos te tako složen tekst postiže dramski učinak. Umjesto epiloga, tu je »postludium«, da bi označio ne samo pobjedu generalovu već i rasplamsavanje novih borbi protiv njega što ga je otvorila afera oko ubojstva Ben Barke. U komentarima i esejističkim dijelovima kolaža prelamaju se mnoga politička pitanja što su trajno zaokupljala Krležu: sadržaj lijevog i desnog, problem autoriteta i kulta ličnosti, autokratski monarhizam i parlamentarizam, borba između federalizma i nacionalnog suvereniteta. Kao poznavatelj francuskih povijesnih i političkih zbivanja, K. persiflira ostrašćene političare sa stajališta osvjedočenoga skeptika. Suprotstavlja različite političke opcije i vizure, od bivših kolonijalnih do istočnoevropskih, od tipično francuskih do općeevropskih (vizija ujedinjene Evrope). Međutim, i u toj političkoj borbi uočava odnose, probleme i vizije što nadilaze događaje koji su ih potaknuli. Na tipološkoj razini postiže uvjerljivu karakterizaciju lika generala de Gaullea.