Izjava Miroslava Krleže

»IZJAVA MIROSLAVA KRLEŽE«, polemički članak, objavljen prvi put u Pečatu, 1939, 5-6. Uvršten je u tematsku cjelinu Svijet oko nas u knjizi zapisa i eseja Gdje smo i kako smo (Sarajevo 1988).

Članak je sastavni dio polemike na književnoj ljevici i neposredno prethodi Dijalektičkom antibarbarusu. Sastavljen u devet točaka, donosi kratku povijest sukoba na književnoj ljevici te sažet pregled sudionika i razloga djelatnih u sporu oko Pečata. Krleža ustaje u obranu časopisa i njegovih suradnika V. Bogdanova, M. Ristića, Z. Richtmanna i R. Podhorskog, ističući kako su napadi na njih posredno usmjereni protiv njegove osobnosti i književnog djela. Stoga upućuje na dugogodišnju šutnju lijevih časopisa o njegovu književnom radu, aktualizira kontekst Hermannova napada na njega, spominje hajku J. Popovića na časopis Danas te ističe da je ključnu ulogu imao P. Bihalji. Iako se sudionici u polemici dijelom mijenjaju - najnoviji su V. Gligorić i R. Zogović - K. prepoznaje suparnički kontinuitet u metodama i zlonamjernom izvrtanju činjenica. U zaključku najavljuje konačnu analizu (koja će uslijediti u Pečatu, 8-9) te izjavljuje još jednom da je potpuno solidaran sa svojim napadnutim suradnicima. Do objavljivanja ove izjave vodstvo KPJ, osobito J. Broz, pokušava odvojiti Krležu od njegovih suradnika sklonih »revizionizmu« i »trockizmu«; svjesni su goleme intelektualne važnosti Krležine za lijevi pokret u Jugoslaviji te ga pokušavaju »sačuvati«. Međutim, Izjava i potom Dijalektički antibarbarus pokazali su da K. ne prihvaća ponuđenu odstupnicu, već se direktno suprotstavlja politici vrha KPJ te dolazi do otvorenog sukoba KPJ s Krležom koji će kulminirati 1940. izdavanjem zbornika Književne sveske i definitivnom osudom Krleže i grupe oko Pečata na V. zemaljskoj konferenciji KPJ.