Madžarska varijacija

traži dalje ...

»MADŽARSKA VARIJACIJA«, esej izvorno objavljen u časopisu Nova Evropa, 1922, knj. IV, br. 11, pod naslovom Petefi i Adi, dva barjaka madžarske knjige. Prenaslovljen, jezično prerađen i ponešto dorađen (u poglavlju o Adyju izbačen je jedan stihovni citat, a umetnut jedan kratki pasus) uvršten je u knjigu eseja Eppur si muove (Zagreb 1938). Madžarska varijacija, pisana za broj Nove Evrope u cjelini posvećen madžarskim temama, daje sažet prikaz razvoja madžarske književnosti u kontekstu kojega se visoko vrednuje Petőfijeva i Adyjeva poezija. Impresionistički pisan esej započinje pomalo romantičnom evokacijom ključnih događaja iz madžarske srednjovjekovne prošlosti (»Kako je moglo izgledati u karpatskom krateru u ono vrijeme, kada su se velike azijatske mase gibale i prevaljivale iz tamne i nepoznate azijatske utrobe na zapadni evropski poluotočić, čije jezike oblizuju topla i mirisna mora?«). Slijedi osvrt na početke madžarske književnosti, u kontekstu kojega se posebno ističe N. Zrinski i njegova Sirena (»jer svi oni biblijski prijevodi i katoličke legende prije 'Sirene', i protestantski prijevodi za reformacije jezični su dokazi od neobične važnosti, ali jedva da bi se dali uvrstiti u literaturu našega pojma«). Glavna su tema eseja, kako se nazire iz njegova prvotnoga naslova, S. Petőfi i E. Ady. U vezi s Petőfijem Krleža stavlja naglasak na višestruke veze njegova pjesništva s revolucijom 1848. S druge strane, vidi Petőfija kao pjesnika madžarskoga krajolika (»Prije tih Petőfijevih pejzaža, madžarske zemlje nije bilo. (...) tek u pjesmi Petőfijevoj rađa se ta zemlja, nastaje i afirmira se kao lirska slika«). Ady je za Krležu svojevrsna madžarska »sinteza« (»pojava Adyjeva dala bi se označiti kao elipsa, koja rotira između dvije temeljne intonacije, kao između dva fokusa: između petőfijanskog jakobinskog zamaha (...) i Vörösmartyjeva starociganskog očajnog naricanja, u krčmi, kod gusala u dugim burnim madžarskim noćima«). U eseju se, uz kratke karakterizacije, spominju i mnogi drugi madžarski pisci, posebno suvremeni, što svjedoči o Krležinu poznavanju tradicije madžarske književnosti i praćenju njezinih aktualnih tokova.

Zo. Kr.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 - 1999.

Citiranje:

Madžarska varijacija. Krležijana, (1993-99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/566>.