Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

»O PUTOVANJU UOPĆE«, putopis prvi put djelomice predstavljen 1924. pod naslovom Severni gradovi (O putovanju uopće) u časopisu Književna republika (1924, knj. II, br. 1), a potom, također djelomice, kao uvodni dio putopisne cjeline Putne impresije iz današnje Rusije (Književna republika, 1925, knj. II, br. 8). U cijelosti je objavljen u knjizi putopisa Izlet u Rusiju (Zagreb 1926). Putopis nije ušao u kasnija prepravljena izdanja te knjige (Izlet u Rusiju 1925, Beograd 1958; Zagreb 1960; Sarajevo 1985), već su samo neki njegovi dijelovi uvršteni u završni tekst pod naslovom Fragmenti iz predgovora knjige »Izlet u Rusiju« godine 1925. Ponovno je u cijelosti objavljen u knjizi putopisa Putovanja. Sjećanja. Pogledi (Sarajevo 1985).

Tekst ima dvodijelnu strukturu. U prvom se dijelu pripovjedač predstavlja, pripovijeda svoja putnička iskustva i otkriva načela vlastite putopisne proze (»Tko je dakle pristaša lažljive patetičnosti, taj u ovim mojim putnim uspomenama ne će naći lektire za sebe. Ja ne volim putovanja sa patetičnim kulturnohistorijskim reminiscencama.«). Njegovo je putopisno zanimanje ideološki usmjereno na svakodnevni život velikih gradova građanskoga svijeta, njegovu gospodarsku logiku i njezine posljedice. Drugi dio čini nekoliko dojmova s puta po Rusiji. Pripovjedačev se postupak sastoji u sažimanju niza putopisnih slika iz ruskoga života u nekoliko ključnih dojmova. Tako bogatstvom jelovnika i raznolikošću hrane opovrgava tvrdnje europskoga tiska o gladi u Rusiji, iz odnosa tamošnjih ljudi prema vremenu zaključuje kako u Rusiji vrijeme nije novac, a količina knjiga što se prodaju na različitim mjestima navodi ga na zaključak da se u Rusiji čita. Putopisac zapaža i socijalnu dvojnost ruskoga svijeta: nezadovoljne gubitnike i gomile graditelja novog poretka. Na koncu ističe svoju nepristranost u opisu ruskoga života, zaključivši kako tamo nije sve idealno, ali zato »tko radi taj i jede«.

De. D.