Pomenulo se - ne povratilo se

»POMENULO SE - NE POVRATILO SE«, članak prvi put objavljen u listu Borba 4. XI. 1951. kao dio teksta O parlamentarizmu, a potom je u sklopu tog teksta (s naslovom O parlamentarizmu i demokraciji kod nas) uvršten u knjigu Deset krvavih godina i drugi politički eseji (Zagreb 1957). U uvodnoj napomeni Krleža piše da je članak Pomenulo se - ne povratilo se bio tiskan 1937. u Novom listu, ali potom zaplijenjen. Međutim, nema nikakvih tragova koji bi upućivali na takvu sudbinu članka.

Taj kratki »feljton« i »antiparlamentarni pamflet«, kako ga naziva K., nastaje u trenutku kada se poslije osam godina monarhističke diktature u karađorđevićevskoj Jugoslaviji počelo opet govoriti o potrebi uvođenja parlamentarizma i »demokracije zapadnoeuropskog tipa«. K. se okomljuje na višestranački sustav kakav je postojao u znaku tzv. Vidovdanskog ustava ne štedeći nijednu tadašnju građansku političku opciju, a ponajmanje one s nacionalnim predznakom. Osobito je napao srbijanski dvorski establishment koji je kao »tajanstveni činilac (...) dejstvovao kao senka u liku Bože Kundaka ili kapetana Đere, koji je u pomrčini podavio masu svijeta«. Vrlo sugestivan kao slika starojugoslavenske »parlamentarne demokracije«, članak je Krleži poslužio kao ilustracija u širem kontekstu rasprave o građanskom parlamentarizmu, koji iz perspektive novostvorene socijalističke države on odlučno otklanja kao političku mogućnost.