Krležijana
:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: djela :::: kontakt ::

»PREDGOVOR MONOGRAFIJI ’KRSTO HEGEDUŠIĆ’«, esej o Hegedušićevu slikarstvu prvi put objavljen u Oslobođenju, 7. VII. 1973, pod naslovom Ukleta stvarnost, koji je Krleža napisao za monografiju s tekstovima V. Malekovića (O djelu) i D. Schneidera (Kronologija), objavljenu u Zagrebu 1974. U osvrtu na eur. umjetnost od Mondriana do Picassa i kod nas udomaćenog postkubizma A. Lhotea, K. ističe Hegedušićevu samostalnost u odnosu na franc. slikarstvo i ostale pomodne smjerove »lijeve i desne«; Hegedušiću je bilo mnogo važnije da slika Hlebine nego da eksperimentira likovnim vještinama. Razradivši svoju »likovnu gramatiku i sintaksu« te slikarsku paletu (od brueghelovske prema lokalnoj hlebinskoj) ostvario je panoramu podravskih motiva (kolibe i zapuštena seoska dvorišta, sajmovi i proštenja, seljaci i prosjaci) i tematiku političke pobune (zelenokaderaški i žandarski pogromi). Kolikogod se Hegedušićevo slikarstvo pričinjalo beznadno mračnim, za Krležu je njegova mržnja spram polukmetske bijede bila »jedini preduvjet da se izazove groza i tako prevlada ukleta stvarnost«. U djelima koja su nastala nakon apokaliptičkoga II. svj. rata K. primjećuje rezignaciju i nihilizam, ali i neuništivi Hegedušićev crni humor.

M. Pet.