Krležijana je enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda. Krležino djelo svojom raznovrsnošću i opsegom omogućuje enciklopedijsku obradu, utjecajem na tijek naše književne tradicije i umjetničkom snagom zaslužuje je, a kompleksnošću, bogatstvom referencija, osobitošću stila te kontroverzijama koje su ga pratile gotovo je i zahtijeva.
Leksikografski zavod objavio je 1993. ovu enciklopediju posvećenu velikomu hrvatskom književniku, čije umjetničko djelo i danas može biti inspirativno, u povodu stote obljetnice njegova rođenja, odužujući se time Miroslavu Krleži kao svom utemeljitelju, dugogodišnjem ravnatelju i redaktoru enciklopedijskih izdanja. Oko ovoga enciklopedijskog projekta okupili smo naše najvrsnije povjesničare književnosti, kritičare i teoretičare, krležologe koji su obradili oko 2000 enciklopedijskih članaka; a dodatak Bibliografija Miroslava Krleže kao posebni 3. svezak sadrži integralnu bibliografiju Krležinih djela s popisom literature o njemu.
U posebnim člancima obrađena su i najvažnija Krležina izražajna sredstva, u velikim kompleksnim natuknicama obrađen je Krležin odnos prema jeziku i njegov autorski stil. U nizu natuknica predstavljena su i osnovna tematska područja Krležina interesa. U članku kazalište analiziraju se Krležini stavovi o kazališnoj umjetnosti te izlaže povijest kazališnih uprizorenja njegovih djela, u članku film obrazlažu Krležini pogledi na film, analizira njegov rad na filmskim scenarijima i daje pregled filmova rađenih po motivima Krležinih djela te dokumentarnih filmova posvećenih Krleži. U enciklopediji obrađujemo sve Krležine važnije tekstove (manje važni obrađeni su u skupnim člancima: intervjui, korespondencija, ratna publicistika). Obrađujemo i sve književne žanrove kojima se Krleža bavio (npr. dnevnik drame, eseji, novele, poezija, polemike, putopisi, romani), sve poetske cikluse, sve važnije knjige (one u kojima se prvi put pojavljuju određeni Krležini tekstovi).
Iz Predgovora Krležijane, godina izdanja 1993.
GLAVNI UREDNIK: Velimir Visković
Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
smrtovnice
knjige pdf
vicevi
jastuci
lektire