ŠERBEDŽIJA, Rade

ŠERBEDŽIJA, Rade, kazališni i filmski glumac, redatelj (Bunić kraj Korenice, 27. VII. 1946). Diplomirao glumu 1969. na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Bio je angažiran ili trajnije povezan sa HNK u Zagrebu, Dramskim kazalištem »Gavella« i Teatrom &TD, a često je sudjelovao i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Osobito je bio povezan s redateljem Lj. Ristićem i K.P.G.T.-om, najintenzivnije tijekom njegova djelovanja u Subotici 1986-90.Godine 1980. predaje scenski govor i glumu na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Sa skupinom studenata osniva grupu »Akter«, jednu od najznačajnijih alternativnih pojava u hrvatskome glumištu toga vremena. U drugoj polovici 80-ih godina profesor je na Akademiji umjetnosti u Novome Sadu. U 90-im godinama igra zapažene uloge u filmovima vodećih svjetskih filmskih redatelja.

Šerbedžija je najistaknutiji hrvatski glumac svoje generacije. Značajne su njegove kreacije Shakespeareovih likova (Hamlet, Richard III, Titus Andronicus, Luda u Kralju Learu), Molièreova Don Juana i njegovih inačica (Ivanac), u klasičnom repertoaru izdvaja se i kao Peer Gynt u istoimenom Ibsenovu dramskom spjevu. Osjećaj za suvremenost iskazuje vrlo raznolikim likovima od Rosenkrantza u Stoppardovoj drami Rosenkrantz i Guildenstern su mrtvi, preko Georgija u Oslobođenju Skoplja D. Jovanovića do Melkiora u Spaićevoj adaptaciji romana Kiklop R. Marinkovića.

Izuzetnu modernu senzibiliziranost svoje glume Šerbedžija potvrđuje velikim brojem uloga, većinom glavnih, na filmu i u televizijskim serijama i dramama, te mnogim kazališnim i filmskim nagradama. Objavio je dvije zbirke pjesama: Promjenljivi (1987) i Crno, crveno (1989).

U Krležin teatar ulazi 1975. vlastitom, polemički intoniranom monodramom Krležin obračun s nama, izborom aktualnih tekstova koji upućuju na mnoga otvorena pitanja, od sudbine socijalizma do stanja međunacionalnih odnosa. Monodrama je bila sastavljena od ulomaka iz Političkih eseja, Matvejevićevih Razgovora s Miroslavom Krležom, te dviju pjesama - Khevenhillera iz Balada Petrice Kerempuha i Nad otvorenim grobom, tužni zbore...

Tu monodramu, nastalu u Teatru &TD, u suradnji s redateljem D. Radojevićem, Šerbedžija je godinama prilagođivao vremenu i odigrao više od 1000 puta. Pod egidom Teatra &TD Šerbedžija kao redatelj, s četvero mladih glumaca (D. Srića, M. Vasary, Ž. Vukmirica i V. Zima), postavlja 1976. Balade Petrice Kerempuha. Osobenost te izvedbe je u pregnantnom, često akrobatskom i žonglerskom, scenskom postvarenju poezije kazivanjem i pokretom.

Kao glumac najviše je pridonio Krležinu teatru kreacijom Leonea u Gospodi Glembajevima, koje je 1984. u Dramskom kazalištu »Gavella« postavio P. Veček. U toj antisalonskoj predstavi, on je ostvario posve različitog Leonea, pokazujući ga kao čovjeka koji je do egzistencijalne srži svjestan tamnice svijeta u kojoj živi, pa mu, upravo zbog toga što sve shvaća, ne preostaje ništa drugo nego da ludi.

LIT.: D. Foretić, Borba sa stvarima, Zagreb 1986.

D. For.