DEMOKRATSKA STRANKA

DEMOKRATSKA STRANKA (službeno Jugoslovenska demokratska stranka, JDS), jedna od najutjecajnijih stranaka u Jugoslaviji između I. i II. svj. rata, utemeljena na programu građanske parlamentarne demokracije i monarhizma. Stranku je 1919. osnovao političar Lj. Davidović nakon razilaska s Radikalnom strankom i N. Pašićem. Na izborima za parlament 1920. stranka je dobila najviše zastupničkih mandata (91 od 417). Pragmatična u svojoj politici, 1920. podržava napuštanje grubog centralizma inauguriranog Vidovdanskim ustavom. U tom duhu Davidovićevo krilo u stranci zagovara ideju sporazuma sa S. Radićem. Nakon šestosiječanjske diktature stranka je u opoziciji. Kasnije se priključuje Udruženoj opoziciji na čijem je čelu V. Maček, u nastojanju da s HSS-om i drugim strankama stvori blok za ustavnost i parlamentarnost, prihvaćajući federalistički princip uređenja države. Na izborima 1938, uza sve neregularnosti, Udružena opozicija dobila je 1 360 000 glasova nasuprot 1 640 000 glasova za vladajuću Jugoslavensku radikalnu zajednicu.

Svoj načelni negatorski stav prema građanskoj politici i strankama Krleža je primijenio i pri ocjenama programa i djelatnosti Demokratske stranke. U tom kontekstu i Demokratska stranka i Lj. Davidović u Krležinim političkim tekstovima javljaju se s negativnom konotacijom u osnovi koje je ideja da njihovi programi, kao i programi ostalih građanskih stranaka ne mogu biti instrument za rješavanje političkih, nacionalnih i socijalnih problema nagomilanih u Kraljevini SHS i Jugoslaviji.

BTBL. M. K.: O parlamentarizmu i demokraciji kod nas, Republika, 1923, 6; O Stjepanu Radiću, Književna republika, 1926, knj. III, br. 1; Moša S. Pijade, Obzor, 22. II. 1926; Davni dani. Zapisi 1914-1921, Godina 1920, SDMKZ, sv. 11-12, Zagreb 1956; Jugoslavensko pitanje u Prvom svjetskom ratu godine 1914-1918, Eseji V, SDMKZ, sv. 23, Zagreb 1966.