FELLER, Miroslav

FELLER, Miroslav, publicist i teoretičar umjetnosti (Donja Stubica, 5. III. 1901 - Silba, 30. V. 1961). Studirao medicinu i filozofiju; bavio se istraživanjima iz primijenjene psihologije. Pokušao je, osobito nakon II. svj. rata, sustavno razviti psihoanalitički utemeljenu estetiku, dodajući joj poneke crte koje su je trebale kvalificirati kao marksističku. Kao književni, likovni, kazališni i filmski kritičar surađivao u zagrebačkim dnevnicima i časopisima.

Nekoliko svojih studija i kritika posvetio je Krleži odnosno njegovu opusu. Forsirajući psihoanalitičku maniru tvrdi kako je Krležina lirika »manička kompenzacija /pjesnikovih/ depresivnih stanja«, s kvalifikacijom da K. ipak »nije prvenstveno lirik«, nego da će svoj talent razviti »tek u drami«, koja je, po Fellerovu shvaćanju, prožimanje lirskoga i epskoga. Smatra Krležu »rođenim dramatičarem«, ali za njegove rane drame kaže da su »nesposobne za pozornicu«. Feller smatra svojim otkrićem da u Krležinim tekstovima valja vidjeti »izvanredne tonfilmske imaginacije« tj. scenarije, ali očito nije znao kako je na »filmičnost« tih tekstova prvi upozorio Lj. Maraković. Krležino dramsko stvaranje zrele dobi Feller drži najuspješnijim, tvrdeći kako npr. Agonija ide u red najboljih drama koje su ikada napisane. U članku O Miroslavu Krleži protiv Marka Ristića replicira poznatom tekstu Fuga Krležiana, zastupajući tezu »da u književnosti uopće, a u poeziji napose ne postoji ništa drugo nego stil«. Taj isti tekst inače je indikativan za kvalifikaciju nekih specifičnih Fellerovih gledišta. U njemu diskvalificira Dos Passosa i Faulknera kao »vješto zakrabuljene žurnaliste«, strip kao »kretenizaciju«, a na području kazališta Reinhardta kao »šarlatana i varalicu«.

BIBL. M. F.: Roman kao umjetnost uopće i poezija napose, Republika, 1953, 5; Lirska pjesma, Naprijed, 1953, 7-8; Kritički fragmenti o M. Krleži, Republika 1953, 7-8; Iz karlovačkog teatra: U agoniji M. Krleže, Vjesnik, 5. I. 1954; O dramskom stvaranju M. Krleže, Krugovi, 1954, 2; O M. Krleži protiv M. Ristića, Život, Sarajevo, 1956, 7-8 i 9.