Jadranska tema (Odnosi istočne i zapadne obale kroz vjekove)

»JADRANSKA TEMA (Odnosi istočne i zapadne obale kroz vjekove)«, članak objavljen u Riječkom listu, 3. VII. 1952. Prema uvodnoj uredničkoj napomeni članak je dio istoimenog predavanja što ga je Krleža održao u riječkome Narodnom kazalištu 1. VII. 1952. Prema ishodišnom tematskom okviru i načinu argumentacije, članak je - posebice u uvodnom i zaključnom dijelu - vrlo srodan nešto ranijim Krležinim povijesnim i političkim ogledima Jadranska tema(Trideset dana, 1946, 5-6) i Togliatti hoće i Rijeku (Borba, 18. V. 1952). Krležino je razmatranje povijesti odnosa istočne i zapadne obale Jadrana izravno potaknuto osporavanjem državnog razgraničenja u talijanskome komunističkom tisku. Po njemu se povijest toga odnosa može protumačiti kao niz bezuspješnih vjekovnih pokušaja posezanja zapadne jadranske obale za istočnom, odn. kao sukob agresivnoga i slobodarskog mentaliteta. Središnji dio članka pripada Krležinu prisjećanju na njegov nastup na predizbornom skupu u Hreljinu polovicom travnja 1920. Tom je prigodom, dok su se iz Rijeke čule počasne salve D’Annunzijeva topništva, održao govor o trajnosti i značaju hrvatske kulture na kvarnerskome i istarskom prostoru. Reakcija nazočnih bila je iznimna: »Urlik gomile nadvikao je topovsku grmljavinu tako, te sam imao osjećaj, da bi bila potrebna samo jedna jedina riječ, pak da se svi survaju kao kakva slijepa stihija niz hreljinske stijene i da onako goloruci rastjeraju onaj diletantski balio in maschera na Rječini.« Tu davnu epizodu K. smatra simboličnom jer primjereno pokazuje sve sastavnice jadranskog problema.