POLITEO, Ivo

POLITEO, Ivo, pravnik, pravni pisac i publicist (Split, 26. I. 1887-Zagreb, 14. X. 1956). Istaknuti hrv. odvjetnik i branitelj u nizu povijesnih političkih procesa (branio J. Broza u tzv. bombaškom procesu, a nakon rata i kardinala Stepinca). Kao »nezavisni narodni socijalist« angažirao se za pravnu državu, a protiv monarhističke diktature u staroj Jugoslaviji. Vrlo cijenjen i u inozemstvu, izrađuje 1954. Kodeks profesionalne etike za Međunarodnu uniju advokata, a 1956. postaje i njezinim potpredsjednikom.

Za Krležu su ga vezivale često zajedničke socijalne reakcije na zbivanja u međuraću, a i osobna sklonost književnosti i publicistici. Bio je prijatelj Gjalskoga (uz njega je 1926-29. potpredsjednik DHK). God. 1920. među pokretačima je Ćurčinova časopisa Nova Evropa, a 1920-25. objavljuje i vlastiti nezavisni tjednik Tribuna. Ni Krleža ni Politeo nisu dokumentirali svoj odnos, ali svjedočanstva upućuju na vezu i uzajamno uvažavanje. Branitelj A. Alijagića javno je ustao u zaštitu i J. Keroševića, što su slučajevi na kojima se K. snažno angažirao. Osvrćući se na svoju onodobnu zlovolju prema K. Š. Gjalskome, K. pripovijeda Čengiću (S Krležom iz dana u dan, II, Zagreb 1985) kako se domogao pisma kojim Gjalski u povodu svoje 70. obljetnice »moljaka« orden od kralja Aleksandra. Htijući javno prokazati Gjalskoga, K. priznaje da je od toga odustao na dobronamjerni nagovor I. Politea. Za Krležu se osobno najviše založio u slučaju plakata »Odbora zagrebačkog građanstva«, kojim se pozivalo na bojkot Krležina predavanja o hrv. književnosti u Glazbenom zavodu, najavljena za 12. IV. 1933. Na zagrebačkim ulicama pojavio se protuplakat u obranu Krleže i slobode javne riječi, s potpisima 33 hrvatska javna i kulturna djelatnika različitih političkih opcija. Među potpisnicima je I. Politeo, koji je i sam prikupio veći broj potpisa. Nakon rata, u jednoj za Krležu osobno najosjetljivijoj situaciji, bio je branitelj dr. Đ. Vranešića, ali nije uspio poništiti smrtnu kaznu.

Ni. Pk.