Svima koji misle i osećaju u sebi čoveka

»SVIMA KOJI MISLE I OSEĆAJU U SEBI ČOVEKA«, nepotpisani letak tiskan 1919. kao prilog desetog broja Plamena. U zaglavlju mu je decidirana nakana, »prospekt za polumesečnik ’Plamen’«, a ispod teksta složena na formatu stranice časopisa otisnuti su podaci o nakladniku i tiskari. Sročen u duhu prethodnih obavijesti i poziva pretplatnicima da ispune svoje obveze i šire časopis, tiskanih obično na koricama, što uz komercijalne, o poskupljenjima i problemima s distribucijom, redovito sadrže i navode o iznimnosti publikacije koju zagovaraju, ovaj tekst odlikuju i elementi programatske elaboracije, u većoj je mjeri manifest nego promidžba. To je posebice važno s obzirom na okolnost da je Plamen počeo izlaziti bez eksplicitne izjave o svojim idejnim i estetskim nagnućima. U Krležinim su i Cesarčevim tekstovima, doduše, razvidne uređivačke pretpostavke koje su odmah izložene polemičkom osporavanju, no ovo je zapravo prvi, koncizan i cjelovit program. Riječ je o bespoštednoj kritici dominantne društvene svijesti, avangardnom zagovaranju jedinstva socijalne i umjetničke akcije, striktnoj diferencijaciji na »staro« i »novo«, oni tvrde kako je za »ostvarenje Novoga u svim njegovim izrazima« potrebno »Čoveka osloboditi«. Kritički je sustav manifesta »lociran isključivo u aktualnim okolnostima« (Kapetanić), od konstatacije prevladavajućeg provincijalizma »jugoslavenske književnosti« do figurativne deskripcije (»djetinjasti duševno-lokalni listovi«) njezinih časopisnih inačica. Prava, dakle, umjetnost koju zagovara Plamen univerzalna je u svome individualizmu, pred njom je »sva tama laži i tradicije ništavna«. Aludirajući na oponente, cenzuru, te »mračne naše kulturne prilike« uopće, prospekt u kojem se osjeća zajedništvo urednika i duh borbene patetike što je žele prenijeti na simpatizere naposljetku podsjeća kako će Plamen uskoro ući u drugo polugodište, što bi trebalo značiti i da je »oganj njegove istine odviše jak a da se ugasi«. Predstavljajući kao vjeran izraz težnji Plamena euforičnu gestu svojih autora, tekst prospekta važan je dokument za teorijsku paradigmu hrvatskog ekspresionizma što je doista ne samo revidirala umjetničku praksu nego značila i prekretnicu u razumijevanju književnosti.